Grah

Grah (fažol, lat. Phaseolus) je biljni rod iz porodice mahunarki. Potječe iz Amerike, gdje je uzgajan još prije 4000 godina. Nakon otkrića Amerike, prenesen je u Europu, a iz nje u Afriku i Aziju.

Grah
grah
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Tracheophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Fabales
Porodica:	Fabaceae
Potporodica:	Faboideae
Tribus:	Phaseoleae
Podtribus:	Phaseolinae
Rod:	Phaseolus L., 1753
Baze podataka
Flora Croatica
WD wikislike

Na svijetu postoji 38 vrsta ovog povrća. To je jednogodišnja biljka koja sazrijeva u jesen. Može se uzgajati na dalekom sjeveru i jugu, pa čak i ekvatoru jer je dosta prilagodljiv različitim uvjetima uzgoja. Uzgaja se radi svoga reproduktivnog organa, tj. ploda (mahune) ili radi zrna (sjemena).

Ima ograničenu količinu celuloze te ima relativnu malu količinu suhe tvari, oko 15%. Grah sadrži mnogo bjelančevina, ali su one fiziološki nepotpune, što znači da im nedostaju aminokiseline koje su za ljudski organizam neophodne. Fiziološki zreli grah (sjeme) sadrži preko 80% suhe tvari u čijem sastavu je i oko 5% celuloze. Ovaj nedostatak se lako nadoknađuje uporabom žitarica u ishrani.

Plod je mahuna različitih oblika i boja, a razlikuju se srpaste, valjkaste, sabljaste, poluplosnate, plosnate. Po dužini mogu biti kratke, poluduge i duge mahune. U mahunama se može nalaziti od 2 do 9 sjemekni, što ovisi o sorti graha. Boje mahuna: svijetlozelena, tamnozelena, zelena s ljubičastim prugama ili pjegama, žuta i svijetložuta

U domaćoj kuhinji grah se uglavnom konzumira u obliku juhe. Kuha se zajedno sa sušenim mesom ili/i s povrćem. U vegetarijanskoj kuhinji grah je veoma popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak bjelančevina.

• 
  Zrna graha
• 
  mahune graha