Festa svetog Vlaha
Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-ova je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj,[1] koja prigodom proslave njegova blagdana 3. veljače, neprekidno traje od 972. godine[2] do danas. Temelji se na legendi o pojavljivanju svetoga Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od Mlečana. U Festu se masovno uključuju stanovnici grada, okolice, ali i nekih drugih krajeva Hrvatske i obližnjih zemalja, predstavnici državnih i mjesnih vlasti te predstavnici Katoličke crkve.
| Festa Svetoga Vlaha, sveca zaštitnika Dubrovnika | |
|---|---|
 UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Hrvatska
| |
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2009. |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO:00232 |
"Osim duhovnog značaja Festa naročito oblikuje društvene odnose i pravila kao i kvalitetu vlasti. Festa kao izraz štovanja sveca obilježila je čitav kulturni, a dijelom i prirodni prostor Grada i okolice, te kroz sudjelovanje pojedinaca i grupa iz drugih mjesta u zemlji kao i onih iz okolnih zemalja potiče međukulturni dijalog."[3]
Opis
uredi(2. veljače)
Festa sv. Vlaha je bio blagdan svih stanovnika Dubrovačke Republike. Kako bi se omogućilo sudjelovanje svima, uvedena je tzv. 'Sloboština Sv. Vlaha', razdoblje kad je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao dva dana prije i dva dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana).
Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. U procesiji biskup i svećenici nose moći sv. Vlaha dok vjernici sa štovanjem ljube dlan i dodiruju relikvije u molitvama za sebe i svoj grad. Festa uključuje mnoge oblike ljudske kreativnosti, od narodnih običaja i pjesama do tradicionalnog oružja, trombuna, koje se pravi posebno za festu i kojim se puca tijekom feste i drugih važnijih događaja. Po završetku procesije odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela prenijeti blagoslov parca svima koji na taj dan nisu mogli u Grad. Festa se tijekom stoljeća mijenjala pa ju je svaka generacija blago prilagodila kako bi unijela svoje ideje i učinila je suvremenom.
Festa u Bruxellesu
urediOgranak Matice hrvatske u Bruxellesu od 2014. održava tamo Festu sv. Vlaha. Festa se svečano otvara ispred katedrale sv. Mihaela i Gudule puštanjem bijelih golubica. Nakon što festanjuli pročitaju proglas, slijedi obred grličenja i sveta misa. Festa se zaključuje Večerom od Kandelore.[4]
Spomen
urediHrvatska pošta 2012. godine je izdala poštansku marku sa slikom relikvije ruke sv. Vlaha povodom uvrštenja Feste na popis nematerijalne kulturne baštine pri UNESCOu.[5]
Izvori
uredi- ↑ Izložba "Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-vim listama". min-kulture.gov.hr. Pristupljeno 5. studenoga 2022.
- ↑ Festa sv. Vlaha Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. travnja 2010. (Wayback Machine) na Dubrovačkim turističkim stranicama (engl.)
- ↑ Festa Svetog Vlaha na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
- ↑ U Bruxellesu održana jubilarna 10. Festa svetoga Vlaha matica.hr. Matica hrvatska. Objavljeno 2. veljače 2024.
- ↑ Hrvatska pošta, Hrvatska nematerijalna kulturna baština. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 3. lipnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Poveznice
urediVanjske poveznice
uredi- Festa sv. Vlaha - opis na službenim stranicama UNESCO-a (engl.)
- Festa sv. Vlaha na stranicama kultura.hr (video)
- Štovanje sv. Vlaha u Dubrovniku - dubrovnikportal.com
- Dubrovnik svečano proslavio 1000. obljetnicu zaštite sv. Vlaha Glas Koncila, 4 (224), 20. veljače 1972.