Bože pravde
Bože pravde je himna Republike Srbije. Glazbu je skladao Davorin Jenko, a tekst napisao Jovan Đorđević 1872. Izvorni stihovi napisani su za kazalištnu predstavu „Markova sablja“ koja je premijerno izvedena te iste godine u čast punoljetnosti kneza Milana Obrenovića.[1][2][3]
| Боже правде | |
|---|---|
| latinička transkripcija: Bože pravde hrvatski: Bože pravde | |
 | |
| Država |  Srbija
|
| Jezik–jezici | srpski |
| Tekstopisac | Jovan Đorđević |
| Prihvaćena | 11. svibnja 2009. (u cijelosti) |
| Zvučna datoteka | |
| Himna Republike Srbije | |
Bože pravde je prvotno bila svečana pjesma koja je postala himnom Kneževine Srbije. Krunidbom Milana Obrenovića za kralja, 1882. godine, Srbija postaje samostalnim kraljevstvom i u stihovima se veliča srpski kralj.[4] Republika Srbija od 2004. koristi novu himnu temeljem preporuke[5] Narodne skupštine Republike Srbije i zaključaka[6] Vlade Republike Srbije, a od 2006. i temeljem odredbe Ustava Republike Srbije.[7] Od 2009. zakonom su određeni,[8] prethodno 2004. godine preporučeni,[5] stihovi u kojim se ne spominje kruna, ni kralj, niti kraljevstvo i tako promijenjenu svečanu pjesmu koristi se kao službenu državnu himnu.
Bilo je prijedloga uporabe riječi Našu zemlju umjesto srpske zemlje.[9]
Republika Srpska koristila je inačicu himne Kraljevine Srbije, koja je odlukom Ustavnoga suda BiH od 28. siječnja 2007. stavljena izvan snage kao osporena, jer nije predstavljala svih tri konstitutivna naroda u BiH.
Na referendumu o nacionalnim simbolima,[4] 31. svibnja 1992., većina[10] je građana bila za zastavu s crvenom petokrakom, tradicionalni grb Srbije u obliku crvenoga štita s križem i četiri ocila, ali bez dvoglavoga orla, te za budnicu Marš na Drinu kao nesuđenu himnu.[4] Referendum prema pravilima nije uspio, jer nije izašlo preko 50% upisanih birača (uključujući i birače na Kosovu). Po Ustavu Republike Srbije iz 1990. himna Republike Srbije postala bi isključivo propisani tekst nakon ustavnoga referenduma.[11] Prihvaćanje isključivo propisanog teksta himne, na referendumu, uspjelo bi u slučaju izjašnjavanja preko 50% građana upisanih u biračke popise za pojedini tekst, a ne samo 50% od broja građana koji izađu na referendum, uz temeljni uvjet izlaska preko 50% upisanih birača.[11] Novi Ustav Republike Srbije iz 2006. prenio je ovlast utvrđivanja himne na zakonodavno tijelo koje običnom većinom donosi zakon o nacionalnim simbolima.[7]
Trenutačno postoje nedoumice o pripjevnim stihovima koji zakonski glasi „Bože spasi, Bože brani · moli ti se srpski rod!“. Umjesto toga pripjeva Vlada Republike Srbije pod predsjedanjem Vojislava Koštunice promicala je stihove „Srbiju nam Bože brani · moli ti se srpski rod!“, a javni radijski i televizijski servis jednostavno ponavlja tekst „Bože spasi, Bože hrani · srpske zemlje, srpski rod“. Političke elite odlučile su rabiti kao drugi stih pripjeva tekst „moli ti se sav narod!“, koji se rabio u himni Kraljevine Jugoslavije u inačici „moli ti se sav naš rod!“,[12] i nakon 1945. kao neutralni oblik teksta.[13] Pripjev se obvezno pjeva nakon druge, četvrte i šeste kitice.
Tekstovi himne
uredi
Himna Republike SrbijeurediBože pravde, ti što spase Moćnom rukom vodi, brani Složi srpsku braću dragu Nek na srpskoj blista grani Nek' na srpsko vedro čelo Kad nastupe borbe dani Iz mračnoga sinu groba Otadžbinu srpsku brani |
Himna Kraljevine SrbijeurediBože pravde, Ti što spase Moćnom rukom vodi, brani Složi srpsku braću dragu Nek’ na srpstva blista grani Nek’ na srpstva vedro čelo Kad nastupe borbe dani, Iz mračnoga sinu groba, Kraljevinu srpsku brani |
Skraćena inačica napjeva
uredi
|
Skraćena inačica napjeva
uredi
|
O uporabi pjesme Bože pravde kao himne u Republici Srpskoj
urediRepublika Srpska, entitet u Bosni i Hercegovini usvojio je Bože pravde kao svoju državnu himnu. Međutim, u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 31. svibnja 2007. izmjene Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni, prema kojima je himna Republike Srpske skladba Davorina Jenka iz 1872., napisana za kazališnu predstavu „Markova sablja“, bez teksta. Riječ je o himni Bože pravde, koja se izvodi bez teksta.
Predstavnici iz reda bošnjačkoga naroda tražili su očitovanje od Ustavnoga suda Republike Srpske koji je potvrdio ustavnost prethodno navedenoga zakona.
Bože Pravde više nije himna entiteta Republika Srpska ni u kom obliku pa ni u instrumentalnom.
Vanjske poveznice
urediIzvori
uredi- ↑ Jokanović, Srđan; Pavlović, Milivoje. 23. prosinca 2006. Bože, himne, grba i zastave. Ilustrovana Politika – broj 2501. „Politika“ a.d. – podružnica Politika Newspapers & Magazines d.o.o. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. srpnja 2011. Pristupljeno 19. kolovoza 2009.
- ↑ a b Stevović, Ljubomir. Srpski grb i himna u XX veku?. Drama – časopis za pozorišnu umetnost, dramu, kulturu, nauku, broj 1 / jesen (fall) – 2002. Udruženje dramskih pisaca Srbije. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. srpnja 2009. Pristupljeno 18. kolovoza 2009.
- ↑ Ekmečić, Milorad. Stvaranje Jugoslavije : 1790-1918., knj. 2, Prosveta, Beograd, 1989., str. 165., ISBN 86-07-00432-8, (COBISS.SR), (COBISS.SR)
» „Bože pravde“ kod Srba je najpre bilo horski spev u pozorišnom komadu Jovana Đorđevića „Markova sablja“. Komponovao je Davorin Jenko, a prvi put je službeno izvođena 1872. na svečanosti proglašenja novog kneza punoletnim.
Nakon 1848. se sve više koriste slike nacionalnih junaka i vladara. Čak je i u Bosni zabeleženo da iza 1860. srpski trgovci po kućama vešaju slike Mihaila Obrenovića i … «(Ekmečić, 1989., 165.) - ↑ a b c Skrozza, Tamara; Grujičić, Nebojša. 13. veljače 2003. Simboli Državne Zajednice Srbija i Crna Gora : Plavo i plavetno na paragvajski način. Tjednik Vreme – broj 632. Izdavač: NP "Vreme" d.o.o. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. veljače 2012. Pristupljeno 26. lipnja 2009.
- ↑ a b Preporuka o korišćenju grba, zastave i himne Republike Srbije. (Službeni glasnik Republike Srbije – br. 93/2004) (srpski). Narodna skupština Republike Srbije – JP "Službeni glasnik". 17. kolovoza 2004. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2009. Pristupljeno 17. kolovoza 2009.
- ↑ Zaključak o upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije. (Službeni glasnik Republike Srbije, br. 95/2004, 58/2006 i 61/2006 – pročišćeni tekst) (srpski). Republički sekretarijat za zakonodavstvo Vlade Republike Srbije – JP "Službeni glasnik" – Prvi općinski sud u Beogradu. 11. srpnja 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. veljače 2008. Pristupljeno 17. kolovoza 2009.
- ↑ a b Ustav Republike Srbije. (Službeni glasnik Republike Srbije – br. 83/2006 od 1. listopada 2006. – stupio na snagu 8. studenoga 2006) (srpski). Narodna skupština Republike Srbije – JP "Službeni glasnik". 8. studenoga 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. ožujka 2009. Pristupljeno 17. kolovoza 2009.
- ↑ a b Zakon o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije. (Službeni glasnik Republike Srbije – br. 36/2009) (srpski). Narodna skupština Republike Srbije – JP "Službeni glasnik". 11. svibnja 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. prosinca 2009. Pristupljeno 26. lipnja 2009.
- ↑ Babić, Konstantin. 2. studenoga 2000. Zašto Srbija još nema himnu?. Tjednik Vreme – broj 513. Izdavač: NP "Vreme" d.o.o. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2021. Pristupljeno 25. lipnja 2009..
Bože spasi, Bože hrani, · Našu zemlju i naš rod · Srbiju nam Bože brani · Moli ti se srpski rod.
- ↑ Svi naši referendumi. Radio-televizija Vojvodine. 6. ožujka 2008. Pristupljeno 26. lipnja 2009.
- ↑ a b Ustav Republike Srbije (PDF). (Službeni glasnik Republike Srbije, broj 1b/1990 od 28. rujna 1990.) – Skupštinska mreža — specijalizirani politički internetski portal (srpski). Izdavač: Milosevic Creative Communications. 16. srpnja 2003. Pristupljeno 26. lipnja 2009.
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Čajkovac, S[igismund] (ur.) Čitanka : za III. razred osnovnih škola u Kraljevini Jugoslaviji, Tipografija, Zagreb, 1934., stranica 3.
- ↑ a b Vraneš, Dejan. SRAMOTA! Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. listopada 2011. (Wayback Machine), Kurir, Beograd, 2004-08-06, Preuzeto 2009-10-21.
- ↑ Član 37. stav 1. Zakona o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije ("Službeni glasnik Republike Srbije", br. 36/09) propisao skraćenu inačicu od dvije kitice.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2007. Pristupljeno 15. listopada 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Literatura
uredi- Pavlović, Milivoje. Knjiga o himni : jugoslovenski narodi u himni i himna među narodima, 3. prerađeno i dopunjeno izd., Dečje novine, Gornji Milanovac, 1990., ISBN 86-7335-009-3