1. siječnja

1. siječnja (1. 1.) prvi je dan godine po gregorijanskom kalendaru.

Do kraja godine ima još 364 dana (365 u prijestupnoj godini).

Događaji

45. pr. Kr. – Stupio na snagu Julijanski kalendar.
1. – Započinje nova, "naša" era.
404. – Posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu.
439. – Objavljen Teodozijev zakonik, najveća zbirka rimskog prava dotada.
909. – Kijevska Rusija je počela brojiti dane po Julijanskom kalendaru.
1001. – Papa Silvestar II. imenovao Stjepana I. za kralja Ugarske.
1438. – Albert II. Habsburgovac je okrunjen kao kralj Ugarske.
1502. – Portugalci prvi put istražuju područje na kojem se danas nalazi Rio de Janeiro.
1515. – Franjo I. postao francuski kralj.
1527. – Na Cetinskom Saboru hrvatsko plemstvo izabralo je austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
1600. – Škotska počinje s upotrebom julijanskog kalendara.
1651. – Karlo II. okrunjen kao kralj Škotske.
1673. – Počinje stalna dostava pošte između New Yorka i Bostona.
1700. – Rusija počinje koristiti Julijanski kalendar.
1707. – Ivan V. okrunjen kao kralj Portugala.
1739. – Francuski moreplovac Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier otkrio otok koje je kasnije po njemu nazvano Bouvet.
1788. – Izašlo prvo izdanje londonskog The Timesa.
1801. – Otkrivena Ceres, prvi patuljasti planet u Sunčevom sustavu.
1801. – Ujedinjenjem Velike Britanije i Sjeverne Irske ukinuto je Kraljevstvo Velike Britanije i stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
1803. – Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo.
1804. – Kraj francuske vlasti u Haitiju, koji je tako postao prva republika crnaca i druga nezavisna država u Sjevernoj Americi, nakon SAD-a.
1808. – Zabranjen uvoz robova u SAD.
1818. – Prvi put objavljen roman Mary Shelley Frankenstein, ili moderni Prometej.
1826. – Naucalpan postaje općina Meksika.
1833. – Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Falklandskim otočjem u Atlantiku, koja su prije toga bila pod španjolskom kolonijalnom vlašću.
1840. – U New Yorku je održano prvo natjecanje u kuglanju u SAD-u, u Knickerbocker Alleysu.
1861. – Porfirio Díaz je osvojio Ciudad de México.
1863. – Abraham Lincoln drži svoj čuveni govor, "Objava jednakopravnosti", tijekom Američkog građanskog rata.
1863. – Lincolnovim Proglasom o emancipaciji službeno slobođeni američki robovi na području Konfederacije, bez stvarnog učinka.
1873. – Japan je prihvatio gregorijanski kalendar.
1877. – Engleska kraljica Viktorija proglašena caricom Indije.
1880. – Počela izgradnja Panamskog kanala.
1881. – Francuska se pridružila Ujedinjenim Narodima.
1885. – Prihvaćene vremenske zone i standardno vrijeme. Iste godine u jutarnje vrijeme je pokrenuta najstarija europska tramvajska mreža u gradu Sarajevu.
1892. – U Havani počelo 4. svjetsko prvenstvo u šahu.
1899. – Kraj španjolske vlasti na Kubi.
1898. – New York City anektirao teritorij susjednih okruga, čime je formiran tzv. Veliki New York; 25. siječnja prvobitnim dijelovima grada (Manhattan, Brooklyn, Bronx i Queens) pridružio se Staten Island i tako je formiran današnji New York City.
1900. – Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji.
1901. – Nigerija postaje britanski protektorat.
1901. – Područja Zapadna Australija, Južna Australija, Queensland, Victoria, Tasmanija i Novi Južni Wales formirala su Saveznu Državu Australiju.
1910. – Na mjestu švicarskog saveznog predsjednika Robert Comtesse zamijenio je Adolfa Denchera. Comtesse je poslije 1904. po drugi put izabran za predsjednika Švicarske.
1912. – Počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26. travnja 1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.^[1]
1912. – U Švicarskoj je na snagu je stupio civilni zakonik.
1912. – Stvorena Republika Kina.
1912. – U Velikoj Britaniji je podržavljena cjelokupna telefonija.
1914. – Na Floridi je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između St. Petersburga (SAD) i Tampe.
1919. – Ciliciju zauzeli Francuzi.
1929. – Bivše općine Point Grey i Južni Vancouver spojile se i formirale Vancouver.
1932. – Otok Alcatraz postaje američki savezni zatvor.
1939. – U Sydneyu temperatura dosegla 45 ˚C, što je najviše u povijesti toga grada.
1942. – 26 zemalja potpisalo Deklaraciju UN-a.
1945. – Drugi svjetski rat: Luftwaffe pokrenuo operaciju "Bodenplatte", veliki, ali neuspješan pokušaj nokautiranja savezničke avijacije u sjevernoj Europi jednim udarcem.
1948. – Italija dobila ustav.
1956. – Sudan se osamostalio.
1958. – Osnovana Europska ekonomska zajednica.
1959. – Svrgnut Fulgencio Batista, kubanski diktator.
1960. – Johnny Cash održao svoj prvi besplatni koncert iza zatvorskih rešetaka.
1960. – Kamerun stekao neovisnost od Francuske.
1966. – Nakon državnog udara Jean-Bédel Bokassa preuzeo vlast u Srednjoafričkoj Republici.
1971. – Reklamiranje cigareta zabranjeno na američkoj televiziji.
1973. – Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo postali članovi Europske zajednice.
1978. – Avion Boeing 747 kompanije Air India srušio se u Arapsko more nedaleko od Mumbaia; poginulo je 213 osoba.
1979. – Službeno uspostavljeni diplomatski odnosi između SAD-a i Kine.
1981. – Grčka primljena u Europsku zajednicu.
1982. – Peruanac Javier Pérez de Cuéllar postao prvi Latinoamerikanac na funkciji generalnog sekretara UN-a.
1986. – Španjolska i Portugal ulaze u Europsku zajednicu.
1989. – Stupio na snagu Montrealski protokol.
1990. – Denominirana je jugoslavenska valuta - dinar, 10.000 dinara je postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama.
1990. – David Dinkins položio zakletvu kao prvi afroamerički gradonačelnik New York Cityja.
1992. – Službeno formirana Ruska Federacija.
1993. – Podjela Čehoslovačke na dvije nezavisne republike – Češku i Slovačku.
1993. – Osnovano jedinstveno europsko tržište.
1995. – Osnovana Svjetska trgovinska organizacija (WTO).
1995. – Austrija, Finska, i Švedska ulaze u Europsku uniju.
1997. – Ganac Kofi Annan postao generalni sekretar UN-a.
1998. – Uveden porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. "Ocem" PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija.
2002. – Uvođenje nove valute eura u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama Finskoj, Irskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Francuskoj, Monaku, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, San Marinu, Vatikanu i Grčkoj.
2007. – Bugarska i Rumunjska postale su punopravne čanice Europske unije, te su istupile iz CEFTA-e.
2007. – Bugarski, rumunjski i Irski jezik postali su službeni jezici Europske unije.
2007. – Euro postaje službena valuta u Sloveniji zamjenjujući dotadašnji tolar, iako će se s njime moći plaćati još naredna dva tjedna nakon čega će prestati vrijedjeti.
2007. – Njemačka je od Finske preuzela predsjedanje Europskom unijom.
2008. – Cipar i Malta su uvele euro kao službenu valutu.
2008. – Slovenija je kao prva nova članica počela predsjedati Europskom unijom.
2008. – Započela primjena pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i na države članice Europske unije.
2008. – Ukinuto obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
2008. – Hrvatska započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
2009. – Austrija je od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.
2009. – U Slovačkoj je uz Slovačku krunu i Euro postao službena valuta na rok od dva tjedna, kada će Euro postati jedina valuta u toj državi dok će Slovačka kruna otići u povijest.
2009. – U Norveškoj je na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca. Ovim je činom Norveška postala 4. država na svijetu u kojoj se mogu sklapati istospolni brakovi koji imaju jednaka prava kao i heteroseksualni brakovi (osim činjenice da se heteroseksualni brakovi mogu sklapati u svim vrstama vjerskih zajednica, dok je to u ovom slučaju svedeno samo na određeni dio protestantskih vjerskih zajednica).
2010. – Španjolska je od Švedske preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom.
2018. – Bugarska počela predsjedati Europskom unijom.
2020. – Hrvatska počela predsjedati Europskom unijom
2023. – Hrvatska zamijenila kunu eurom i postala član Eurozone te ušla u Schengenski prostor.

Rođenja 1. siječnja

1431. – Aleksandar VI., papa († 1503.)
1449. – Lorenzo de' Medici, talijanski političar i vladar Firence
1502. – Grgur XIII.
1618. – Bartolomé Esteban Murillo, španjolski slikar († 1682.)
1711. – Franjo Trenk, austrijski pukovnik († 1749.)
1735. – Paul Revere - američki zlatar i domoljub
1823. – Sándor Petőfi, mađarski pjesnik i revolucionar
1833. – Franziska Lechner, njemačka redovnica († 1894.)
1857. – Oton Kučera, hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja († 1931.)
1860. – Karlo Lwanga, ugandski katolički svetac († 1886.)
1863. – Pierre de Coubertin, "otac" modernih olimpijskih igara († 1937.)
1870. – Ernst Barlach, njemački kipar
1879. – Edward Morgan Forster, engleski književnik († 1970.)
1888. – John Garand, kanadsko-američki inženjer i dizajner, tvorac puške M1 Garand
1894. – Satyendra Nath Bose, indijski fizičar i matematičar
1895. – J. Edgar Hoover, prvi direktor FBI-a
1907. – Leonid Iljič Brežnjev, ruski političar († 1982.)
1919. – Jerome David Salinger, američki književnik
1920. – Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač animiranih filmova († 2007.)
1921. – Rocky Graziano, američki boksač
1926. – Claudio Villa, talijanski pjevač
1928. – Frank Pourcel, francuski glazbenik
1932. – Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik († 2004.)
1938.
- Ante Dabro, australski kipar/slikar hrvatskog porijekla
- Budislav Vukas, hrvatski pravnik i sveučilišni profesor († 2023.)
- Frank Langella, američki glumac
1940. – Spencer Johnson, američki ljekar i pisac
1942. – Andrija Nikić, hrvatski književnik
1943. – Vladimir Šeks, hrvatski političar
1943. – Inge Appelt, hrvatska glumica
1944. – Đuro Brodarac, hrvatski general i političar († 2011.)
1944. – Omar al-Bašir, sudanski političar
1946. – Roberto Rivelino, brazilski nogometaš i trener
1948. – Ivan Devčić, hrvatski nadbiskup
1949. – Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar
1949. – Pablo Escobar, kolumbijski političar i narkodiler
1952. – Mile Kitić, bosanskohercegovački i srbijanski pjevač
1959. – Mladen Bodalec, hrvatski glazbenik
1963. – Dražen Ladić, hrvatski nogometni vratar
1968. – Davor Šuker, hrvatski nogometaš
1971. – Marinko Prga, hrvatski glumac
1972. – Lilian Thuram, francuski nogometaš
1976. – Mile Smodlaka, hrvatski vaterpolist
1979. – Anthony Šerić, hrvatski nogometaš
1981. – Mladen Petrić, hrvatski nogometaš
1985. – Steven Davis, sjevernoirski nogometaš
1999. – Gianluca Scamacca, talijanski nogometaš

Smrti 1. siječnja

1515. – Luj XII, francuski kralj
1748. – Johann Bernoulli, švicarski matematičar
1782. – Johann Christian Bach, njemački skladatelj
1894. – Heinrich Rudolf Hertz, njemački fizičar, otkrivač fotoelektričnog efekta (* 1857.)
1922. – Števan Kühar, slovenski (prekomurski) pisac i političar (* 1887.)
1934. – Blagoje Bersa, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* 1873.)
1940. – Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar (* 1869.)
1963. – Ivan Zemljak, hrvatski arhitekt (* 1893.)
1972. – Maurice Chevalier, francuski glumac i pjevač
1981. – Oumarou Ganda, nigerski glumac (* 1935.)
1982. – Frano Kršinić, hrvatski kipar (* 1897.)
2001. – Fabijan Šovagović, hrvatski glumac
2006. – Zlata Tkač, moldavska skladateljica (* 1928.)
2012. – Kiro Gligorov, prvi Predsjednik Makedonije nezavisne Makedonije
2013. – Patti Page, američka pop-pjevačica i glumica (* 1927.)
2014. – Milan Horvat, hrvatski dirigent i glazbeni pedagog (* 1919.)
2015. – Ulrich Beck, njemački sociolog i filozof (* 1944.)
2018. – Željko Senečić, hrvatski slikar (* 1933.)
2019. – Ivo Gregurević, hrvatski glumac (* 1952.)
2019. – Emanuel Hoško, hrvatski franjevac i katolički svećenik (* 1940.)
2020. – Damir Mihanović, hrvatski komičar, kantautor i interpretator glazbe (* 1961.)

Blagdani i spomendani

Nova godina
Svjetski dan mira
Svjetski dan molitve za mir
Svjetski dan obitelji
Marija Bogorodica
Haiti (Dan neovisnosti)
Sudan (Dan neovisnosti)
Kuba (Dan oslobođenja)
Slovačka (Uspostava Slovačke republike)

Imendani

Marija

Blagdani i spomendani

Svjetski dan mira
Svjetski dan obitelji
Marija Bogorodica

Izvori

↑ Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom 1897. – 1921

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 1. siječnja

[1] Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom 1897. – 1921

[1]