[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/Prijeđi na sadržaj

Wikipedija:Varanje sustava

Izvor: Wikipedija
Ovo je smjernica Wikipedije na hrvatskome jeziku.
Svi bi je suradnici trebali poštovati.
↱
Pravila i smjernice
Pet stupova Wikipedije · Zanemarite sva pravila · Budite odvažni!
Univerzalni kodeks ponašanja
sva pravila i smjernice

Varanje sustava na wikiprojektima namjerna je uporaba Wikipedijinih pravila i smjernica u zloj namjeri radi osujećivanja ciljeva Wikipedije. Varanje sustava može biti zloporaba procesa, destruktivno uređivanje ili na drugi način izbjeći duh konsenzusa zajednice. Uređivači koji pribjegavaju varanju sustava to čine kako bi nešto dokazali (destruktivni to čine i radi samog ometanja rada Wikipedije), radi produživanja uređivačkog ratovanja ili radi osnaženja nekog pristranog gledišta.

Primjeri

[uredi kôd]

Nabijanje statistika

[uredi kôd]

Varanje sustava je kad suradnik nabija statistike uređivanja da bi na očigledno nepošten način bez objektivna uređivačka napora i ikakva kvalitetna doprinosa ispunio neke uvjete (n broj uređivanja) za sudjelovanje u procesima na Wikipediji (glasovanja). Najjednostavniji primjer je kad bi suradnik koji želi prevariti sustav uređivao snimanjem u jednom danu n puta "slovo po slovo", kad bi n puta u uređivanju stavio po riječ u wikipoveznicu, ubacio prored(e) ili radio premetanja teksta gore-dolje bez ikakva dodavanja stvarna sadržaja (ili uz neku riječcu da bi izgledalo da je nešto dodao), kategorizirao n puta u jednom danu. Takvi suradnici nisu pravi suradnici, očigledno ne pridonose enciklopedijski projektu i ne smiju odlučivati u wikipedijskim procesima.

Osobni napadi i ugrožavanje privatnosti izvan Wikimedijinih projekata

[uredi kôd]

Kršenje privatnosti suradnika (kršenje toga izravno se sukobljava s Wikimedijinom politikom zaštite privatnosti) jest kad destruktivni suradnik na newikimedijinim internetskim stranicama ili na neinternetskim medijima iznosi žrtvine (suradnika Wikipedije) privatne podatke, verbalno ju napada, potiče napade na žrtvu i sl.. Uobičajeni razlozi zbog kojih destruktivni zavaravač sustava pribjegava jesu maltretiranje i/ili prisiljavanje žrtve na željeni stav. Budući da su na drugim poslužiteljima ili medijima koji nisu u vlasništvu Wikimedije, Zakladi je sužen djelokrug. Osim toga, takvo zadiranje u privatnost predstavlja cyberbulling.