Razgovor sa suradnikom:RadioElectrico

Wikipedijin uvodni tečaj

Tečaj

Naslovna stranica Uređivanje članaka Oblikovanje članaka Wikipoveznice Sestrinski projekti Slike Tablice Stranice za razgovor Ne zaboravite Prijavljivanje Imenski prostori Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

RadioElectrico, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.

---

Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

• Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
• Slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

---

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:

• postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
• spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr

---

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić ili na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:RadioElectrico") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).

---

Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.

---

If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 13:42, 11. svibnja 2013. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico, zamolila bih te da pokušaš smanjiti broj snimanja na jednom članku, jer svaku, ali baš svaku promjenu suradnici koji pregledavaju promjene moraju označiti pregledanom (što nama volonterima oduzima dragocjeno slobodno vrijeme), a i zatrpava se povijest stranice prečestim snimanjima, jer se svako snimanje bilježi u evidenciji. Pokušaj članak pregledavati pomoću tipke "Prikaži kako će izgledati" i tek kad si zadovoljan snimi. Također jučer sam primijetila članak Dženderizam koji je nesređen i premješten na stranicu za razgovor. Pišeš li o istoj temi? Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 14:43, 11. svibnja 2013. (CEST)[odgovori]

Poveznice na druge wikipedije mogu biti isključivo u obliku međuwiki poveznica, ne i unutar samoga članka [1]. Ako nemamo članak, svejedno možeš napraviti poveznicu na njega, iako će biti crvena (tj. nepostojeći članak). Ono što (između ostaloga) povećava broj članaka na wikipediji su crvene poveznice. Hvala na razumijevanju.--MaGa 10:31, 12. svibnja 2013. (CEST)[odgovori]

Rodne studije. Ako nije dovoljno jasno, ovo bi trebalo dovoljno pojasniti. Svako dobro želim! SpeedyGonsales 11:43, 10. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

Pišete: Prema tvojoj uputi, vidim da je stranica "Rodna ideologija" postavljena i kao odgovor za "Rodne studije".

• Članak "Rodna ideologija" nije odgovor za "Rodne studije", nego je pojam "Rodne studije" preusmjeren na članak "Rodna ideologija", sukladno objašnjenju na koje je gore dana poveznica.

Pišete: Međutim to nisu baš ; ili pak "Katolička crkva" i "Gospina krunica" gledati kao usko povezane - ali naravno da nisu sinonimi, i imamo odvojene članke na hr.wikipediji o te dvije srodne stvari.

• Istina jest da značenja pojmova "rodna ideologija" i "rodne studije" nije identično, kao za svaki drugi mogući par "... ideologija" i "... studije", ali u ovom konkretnom slučaju mislim da je primjereno da u okviru postojećeg članka budu obrađena oba pojma, sukladno objašnjenju na koje je gore dana poveznica.

Pišete: Naprosto je činjenica da su rodne studije institucije na kojima se izučava rodnu ideologiju; slično kao što se na pravnim fakultetima izučava pravo. Ali nećemo reći da su pravni fakultet i pravo sinonimi.

• Nitko ni ne tvrdi da su pravni fakultet i pravo sinonimi, ili da su rodne studije i rodna ideologija sinonimi, nego samo da je primjereno da u okviru postojećeg članka budu obrađena oba pojma, sukladno objašnjenju na koje je gore dana poveznica. Molim pročitajte objašnjenje kako ste već upućeni u 11:43, 10. lipnja 2013., jer ovako imam osjećaj da komuniciram sa zidom na kojemu piše neki natpis a ja nemam dlijeto ni sprej u boji da dopišem nešto ispod natpisa, nego samo glas koji zid ne čuje. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 10:43, 12. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. Hvala na razumijevanju.--MaGa 13:21, 10. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico, skrećem pažnju na zadnju rečenicu u ovom odlomku: „Spamiranje“ (spamming) - slanje sličnih poruka na više od nekoliko stranica za razgovor suradnika, često u svrhu poziva za neku akciju - se ne podržava. Tko prati i zainteresiran je, uključit će se u raspravu. Molim da se to ubuduće ne čini. Hvala na razumijevanju.--MaGa 13:37, 10. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

Kako sam već gore naveo: tko prati i zainteresiran je, uključit će se u raspravu. Opet se zaboravljaš potpisivati na stranicama za razgovor.--MaGa 19:20, 10. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

Vidio sam poruku. Za početak, molio bih da se potpisuješ s poveznicom na svoju stranicu za razgovor, to olakšava razgovor. Drugo, mislim da ne bismo trebali kliziti u isključivo katolički pogled na rodnu ideologiju na tom članku. Njeno neprihvaćanje nije stvar vjere. Katolička pozadina kritike je donekle prividna, donekle iskonstruirana, radi se o tome da je to najbolje organizacijski ustrojena institucija koja joj se protivi, dok brojnim drugim nekatoličkim kritikama (koje nisu iznimke, nisu sporadične) nije moguće pripisati zajednički ideološki okvir. Pa ih se onda sve gura pod "katoličke", a to je činjenično netočno.

Druga stvar je šuma pojmova na cijelom ovom polju. Ja sam prije nekoliko mjeseci, prije nego je bilo krenulo sve ono sa ZO i sada s brakom htio pokušati razmrsiti što se da ovdje kod nas. Takvo što nužno bi bilo raditi koliko je moguće sistematski. Problem koji je u međuvremenu nastao je ideološka napetost oko tih tema. U tom smislu mislim da ne pomaže pristup kojega si se ti uhvatio, da naguraš što više kritika. Mogući organski rast članka po principu pojmovi, teze > kritike, pojmovi, teze > kritike je po mom mišljenju time otežan jer sada imamo hrpu kritičkih pogleda što je s jedne strane nejasno, s druge pristrano. Mislim da se sada, nakon dopuna, treba dobrano potruditi iščupati taj članak iz pristranosti, ne razgovorom već sadržajem.

Što se tiče šume pojmova, ona je logična ako gledamo razvoj: U prvom koraku sociolozi seksolozi produciraju mnogo pojmova kojima se ostatak znanosti uopće ne bavi. Seksologiju neideološki dio znanstvene zajednice dugo doživljava kao sprdnju, koja eto nikome ne šteti pa neka je. Radi vlastitog integriteta nema ozbiljnog znastvenika koji bi se išao baviti tim teorijama. Na to upozorava Gabriele Kuby, da je ignorantski stav spram te ideologije dok se razvijala doveo do toga danas, da se ona poziva na znanost, a radi se o nakupini ideja koje su uokvirili u znanstvene forme i koje ozbiljna znanost nije revidirala. To imamo tek danas, u začetcima, ljudi su sada prisiljeni propitivati i upoznavati se s rodnim studijima i tu dolazi do dodatne terminološke zbrke, jer ozbiljni znanstvenici dobrim dijelom ne koriste terminologiju koju su stvorili sociolozi seksolozi jer je neprikladna. Kako poznavanje ideologije raste, raste i kritika. Pa imamo pomak, recimo kod Francuza: koriste pojam théorie du genre [2], prevodili su ga s Gender theory [3], a sve više s Gender ideology kako raste svijest da se radi o propagande idéologique [4] [5]. Na njihovoj wiki, da se vratim na šumu pojmova, théorie du genre preusmjeravala je ranije na rodne studije dok su o toj tematici pisali LGBT aktivisti isključivo, zatim preusmjerava na queer teoriju, sada je poseban članak, što je nekakav truli kompromis jer autori originalnih članaka o "rodnim studijima" ne daju rušiti postavke koje su utemeljili. To su onda dva članka o jednoj stvari. To je ono što moramo izbjeći ovdje. Svašta nešto sam još imao na umu... pozdrav Chvrka (razgovor) 14:44, 10. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

Već ti se reklo u tekstu poviše kako se potpisivati, a ti to izgleda ne čitaš. [6] Ne smije se ignorirati naputke.

Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. Hvala na razumijevanju. Kubura (razgovor) 07:22, 11. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

Vaše uređivanje je činjenično netočno, pripisujete jednom suradniku uređivanje nekoga drugog. Činjenične pogrješke na wikipediji treba izbjegavati, kako u člancima tako i na stranicama za razgovor, jer niti je dobro jednim suradnicima oduzimati njihove doprinose niti drugim suradnicima dodavati tuđe doprinose. Molim budite pažljiviji oko toga. Kako su Vas već dvojica kolega upozorili na potpisivanje komentara na stranicama za razgovor, nadam se da ste to u međuvremenu uspjeli savladati i neću posebno objašnjavati čemu to služi. Napomenut ću da je dio elementarnog bontona predstaviti se ljudima s kojima razgovarate ako se taj razgovor ne odvija na tržnici ili birtiji, na wikipediji to činimo tako da potpišemo naše doprinose na stranicama za razgovor. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 10:59, 12. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

Pozdrav noćnoj smjeni! Kubura (razgovor) 05:16, 14. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

[7] Poveznicu na članak na hr.wikipediji stavljate u ovom slučaju ovako [[/Feminizam#.C5.BDenski_i_rodni_studiji]], ne treba Vam ono http://hr.wikipedia.org/wiki. Kubura (razgovor) 05:58, 16. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

[8] Vrlo zanimljiv podatak. Kubura (razgovor) 06:52, 24. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

• Neprovjereno - Ovaj predložak rabi se rijetko, praktično ga je iz uporabe potisnuo predložak {{izvor}}. Ako se u članak bez izvora dodaju izvori i ako je ono što u članku piše činjenično točno, možete slobodno ukloniti ovaj predložak.
• Glede izvora, bolje je rabiti zakone sa stranica Narodnih novina nego one sa stranica zakon.hr - prve donose službene, izvorne tekstove, druge nisu loše, ali nisu službene. Za seminarski u srednjoj školi je to dovoljno dobro, ali za enciklopediju nije. SpeedyGonsales 20:37, 1. srpnja 2013. (CEST)[odgovori]

s:Ustav_Republike_Hrvatske - pročišćeni tekst. Ima još takvih na wikizvoru, kad ih nema tamo (na wikizvoru) nije loša ideja pogledati po stranicama odgovarajućih institucija (ministarstava itd). Na kraju, neki zakoni nemaju 20 ili 30 promjena od 1990. godine nego jednu ili nijednu, pa je logično onda navesti poveznicu na službeni izvor zakonskog teksta. SpeedyGonsales 12:55, 4. srpnja 2013. (CEST)[odgovori]

Molba - kad pišeš drugi, treći i svaki sljedeći komentar na nečijoj stranici za razgovor, zar ne bi bilo logično da se tvoj drugi komentar nalazi ispod tvog prvog komentara, a npr. tvoj treći komentar ispod tvog drugog komentara? Umjesto ispod komentara nekog drugog suradnika? Ako je tako logično, onda molim neka i bude tako. SpeedyGonsales 13:01, 4. srpnja 2013. (CEST)[odgovori]

Za izvore imamo predložak {{izvori}}, više se može saznati na stranici Wikipedija:Navođenje izvora. SpeedyGonsales 01:25, 5. srpnja 2013. (CEST)[odgovori]

Doprinos članku je odličan, imam dvije primjedbe:

• [9] Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1760) i {{Wikizvor autor}} imaju istu svrhu
• U člancima gdje ranije nije postojao odlomak izvor, obično stavimo poseban odlomak i predložak za izvore, ovako:

== Izvori ==

{{izvori}}

U predlošku izvori dugo vremena nije pisalo ništa drugo nego oznaka references, ali u međuvremenu je dodano još par stvari (mogućnost slaganja izvora u dva stupca itd), tako da izbjegavamo uporabu oznake references nego rabimo predložak jer ako s vremenom članak naraste brže/lakše se promjeni ako treba dodati parametar za broj stupaca (dva znaka) nego ako treba mijenjati oznaku predloškom. SpeedyGonsales 19:12, 20. srpnja 2013. (CEST)[odgovori]

Napisao si da zahvaljuješ na pohvali. Znači ti si onaj o kome sam napisao zadnji članak. Ovdje vidi tko sam ja.

--August Dominus (razgovor) 22:10, 20. srpnja 2013. (CEST)[odgovori]

[10] Dobro ste napravili.
Kad je netko novi nepotvrđeni suradnik, u takvim je situacijama procedura da se javi administratoru, ophoditelju ili iskusnom potvrđenom suradniku koji je postavio onu oznaku "Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani.".
Kad se neki suradnik našoj wikipedijskoj zajednici pokaže kao pouzdani, onda već može i sam ukloniti čim doda izvore.
Pretpostavljam da vidite logiku ovoga. Kad netko negdje dođe kao novi (stranka ili suradnik), opreznije mu se pristupa, ispituje se i preispituje, da ne bi bio neki zlonamjerni (ili štetan zbog neznanja, šeprtljavosti, površnosti). Kad je netko pouzdan, dokazan, višegodišnji suradnik, vjeruje mu se.
Ona oznaka je zbog enciklopedičnosti - podatke se potvrđuje izvorima, jer u suprotnom šaljivčine i zlonamjernici pisale bi svega i svačega; a kad je netko nov, ne znamo u što spada.
Molimo ne zamjerite nam zbog malo veće opreznosti. Pozdrav Vam. Kubura (razgovor) 04:41, 4. kolovoza 2013. (CEST)[odgovori]

Gledam tvoje doprinose i uglavnom su u redu. No, imam i par prigovora i napomena. U članku Žigmund Luksemburški ispravio si prijašnju grešku o njegovoj drugoj ženi, ali si i ti pogriješio, jer nije Barbara Celjeska, nego Barbara Celjska. Ona je u nas poznata kao "Crna kraljica", a ne kao "Mesalina Njemačke" pa sam to promijenio. Također, vidim da svugdje pišeš "Mađarska" i "mađarski". Ne, kad je riječ o povijesnim člancima treba pisati "Ugarska" odnosno "ugarski" jer tako hrvatska, a i literatura u regiji, naziva mađarsku državu do 1918. (vidi Kraljevina Ugarska). Molim da to u svim člancima ispraviš jer u članku o kralju Žigmundu te nekim drugima koje si mijenjao sad imamo dvostrukosti, negdje piše "Ugarska", negdje "Mađarska". To tako ne može ostati. Osim toga, napiši izvore za svoje dopune, negdje si ih naveo, negdje ne. --Flopy ^razgovor 20:44, 13. kolovoza 2013. (CEST)[odgovori]

Sjajno! [11] Kubura (razgovor) 04:53, 14. kolovoza 2013. (CEST)[odgovori]

Maknuo sam predložak esej, i na stranici za razgovor članka napisao sam odgovor na pitanje iz 2009. godine. Nekad smo spori, ali uvijek smo dostižni. SpeedyGonsales 20:53, 31. kolovoza 2013. (CEST)[odgovori]

Je li ovo [12] znači da je netko drugi začetnik (suvremenog) hrvatskog nacionalizma? Kubura (razgovor) 07:51, 1. rujna 2013. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico, pogledala sam slike koje si postavio. Datoteku Istarski narode.jpg smanjila sam na maksimalno dopuštenu gornju vrijednost od 300 px i dodala odgovarajuću licenciju, jer je autor proglasa Ljubo Drndić umro ove godine. Kod Datoteka:Mađarski jakobinci grob.jpg nije mi sasvim jasno gdje piše da su fotografije pod navedenom creative commons licencijom (na žalost ne znam dovoljno mađarski). Možeš li pod objašnjenje slike u predlošku dati poveznicu na uvjete uporabe, odnosno izjavu autora da svoje fotografije daje pod Cc-by-sa licencijom. Uz Datoteka:Joakim Rakovac- istarski partizan.jpg dodah predložak s licencijom koju dodajemo uz fotografiju nepoznatog autora (ako je to zaista), molim te dodaj izvor fotografije i autora, ako je nepoznat, onda napiši tako. Pogledaj što sam promijenila kod Datoteka:Curzio Malaparte.jpg, naravno i sliku, jer postavljenu nisam pronašla na navedenoj stranici (dodajemo izravnu poveznicu na stranicu na kojoj se nalazi slika, ne URL adresu na datoteku i dopunila predložak prema zahtijevanom obrascu, te dodala pripadajuću licenciju. Inače pod poštenom uporabom možemo postavljati samo fotografije portreta preminulih osoba. Fotografiju kuće Malaparte zamijenila sam već postavljenom slobodnom datotekom sa Zajedničkog poslužitelja, jer mi također nije bilo najjasnije pod kojom je licencijom bila fotografija s wikimapie. Datoteka:Theotokos i carica Irena mozaik u Hagia Sophia Carigrad.jpg se ne rabi nigdje, a fotografija se nalazi na stranici koja je zaštićena autorskim pravom (Copyright © 2009 St. Nicholas Orthodox Church. All rights reserved). Ne znam gdje si htio staviti tu fotografiju, ali molim te pogledaj postoji li odgovarajuća slobodna fotografija na Zajedničkome poslužitelju. Inače se nekorištene datoteke na Wikipediji brišu. Ako imaš još pitanja, slobodno pitaj. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 00:09, 3. listopada 2013. (CEST)[odgovori]

Zahvaljujem na pomoći oko slika. Sliku groba mađarskih jakobinaca sam sada naveo izvor sa podacima o licenci. Za sliku od carice Irene Ugarske sam stavio novu; ne znam da li ću međutim stići nešto o napisati o toj povijesnoj osobi. Za fotografiju Joakima Rakovca napravljenu za vrijeme II. svjetskog rata, doista ne nalazim podatke o autoru. Vjerojatno to nije rad profesionalnog fotografa, nego je autor netko od njegovih suboraca. Fotografija kuće Malaparte je sada slabo ilustrativna kada se koristi u ovako malo formatu, ne znam da li bi se mogao iz te slike "derivirati" samo onaj dio na kojem se nalazi kuća i neposredna okolica.--RadioElectrico (razgovor) 16:48, 4. listopada 2013. (CEST)[odgovori]

Obrisao sam ti ovu sliku jer ista postoji na Zajedničkom poslužitelju tako da nemaš potrebe istu postavljati i na hr.wikipediju. Svaka datoteka na Zajedničkom poslužitelju se može koristiti na bilo kojem projektu wikipedije.--MaGa 11:27, 14. listopada 2013. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico, fotografija kuće Malaparte može biti postavljena pod slobodnom licencijom samo ako je na fotografiji detalj slike, jer u Italiji nije dopušteno slobodno reproduciranje djela na javnim mjestima koja su zaštićena autorskim pravom, uključujući zgrade i te fotografije postavljati na Zajednički poslužitelj, za razliku od Hrvatske gdje je reproduciranje autorskih djela trajno smještenih na javnim mjestima dopušteno. Svjesna sam da bi bilo daleko bolje kad bi se mogla prikazati sa svim svojim detaljima, ali trentuačna su pravila takva i prilagođavamo im se koliko možemo, pa je ponekad bolja i takva ilustracija od nikakve. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 12:36, 14. listopada 2013. (CEST)[odgovori]

[13] Ima ti jedna knjiga, gdje opisuje Kraljevinu Jugoslaviju kao fašističku, odnosno da ju je obilježavao fašizam balkanskog tipa. Knjiga je zbornik radova. Pa ako budeš htio pisati o tome, samo reci. Kubura (razgovor) 07:24, 15. listopada 2013. (CEST)[odgovori]

Znam koji je zbornik radova, moram ti pronaći članak u njemu i stranicu. Dotad ne ćemo žuriti. :) Kubura (razgovor) 07:49, 19. listopada 2013. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico, molim te pogledaj ovdje kako se počinju životopisni članci: Ime Prezime (mjesto rođenja, datum rođenja - mjesto smrti, datum smrti), i tako dalje. Hvala na razumijevanju.--MaGa 19:49, 23. listopada 2013. (CEST)[odgovori]

Molba: nije baš lijepo vidjeti km2 (tj. kilometar kvadratni), niti (npr.) H2O, a indeksi i potencije se vrlo lako ušestaju. Imaš na alatnoj traci kad uređuješ članak.--MaGa 15:53, 7. studenog 2013. (CET)

Zamolio bih te da navedeš izvore za tekst koji si dodao u članak Tony Blair. Od nekud si trebao izvući te informacije. Teško je kasnije provjeravat istinitost tvrdnji koje si naveo. Lijep pozdrav--Culo-sija 10:48, 6. prosinca 2013. (CET)[odgovori]

Odlično. Ne želim da sad ispadne da te maltretiram, malo sam prepravio tvoje izvore, bolje je kada link nije samo prazna poveznica s brojem. Vidim i da je jedan od izvora stranica u knjizi i da je ta knjiga na Google books. Bolje je onda navesti prezime autora, pa ime autora, naslov knjige itd. i onda na kraju dati link na google knjige. Više o tome možeš pročitati na Wikipedija:Navođenje izvora gdje su navedena dva primjera. Lp --Culo-sija 20:46, 6. prosinca 2013. (CET)[odgovori]

Poštovani kolega, zahvaljujem vam za članak Montserrat Caballé, koji sam temeljito lektorirao i uskladio sa smjernicama ove Wikipedije. Time nisam nipošto umanjio vaš doprinos, iako je bilo dosta toga za ispraviti: nazivi kategorija, nazivi pojedinih djela te strani pojmovi i imena ustanova (kurziv), neprovjerene postojeće wikipoveznice itd. Dodao sam u članak i tzv. infookvir, a sve sa željom da vidite kako ubuduće raditi, a da se za vama ne treba dodatno popravljati (slobodno pogledajte kako to "iznutra" izgleda). Pogledajte i kako uredno postavljati "Vanjske poveznice" (ne "linkovi") i navoditi izvore. Preporučam vam i da još jednom pročitate što o svemu piše u Uvodnom tečaju, a ako imate bilo kakvih pitanja, slobodno mi ih napišite na mojoj stranici za razgovor. Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 22:46, 3. siječnja 2014. (CET)[odgovori]

Lijepo pozdrav! Želim pojasniti izmjenu napravljenu 17:24, 12.08.2014. Ona izmjena s Integrated Household Survey April 2011 to March 2012 je OK i to sam ostavio, ali je potreban izvor za ...ili stoga što se tijekom seksualnog sazrijevanja u adolescenciji postotak homoseksualaca smanjuje pogotovo s obzirom da izvor koji si naveo za IHS nema link. Izmjene vezane za The Williams Institute sam također ostavio, ali nema izvora pa sam stavio oznaku. Izmjenu o NARTH-u sam također ostavio, iako je bilo potpuno nepotrebno maknuti riječ teološkog. Izmjena s američkim katoličkim društvom je maknuta jer je nepotrebna, tamo joj nije mjesto, a iznosi subjektivne podatke. Naime, vjerojatno si to stavio kao protuargument za nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju, no uistinu nema konkretnih znanstvenih istraživanja koja bi potvrdila da se postaje homoseksualcem zbog krivog odgoja i zlostavljanja ili općenito kao posljedica sličnih loših događaja - to uostalom potvrđuje i ostatak životinjskog svijeta gdje su uočene vrste koje se ponašaju isključivo homoseksualno, a sigurno nisu postale takvim zbog zlostavljanja i lošeg odgoja. Također su u članku prethodno navedena brojna istraživanja iz kojih se može zaključiti da neupitno postoji ogroman utjecaj bioloških faktora, a taj članak sa stranice katolik.hr tvrdi pod pitanjem Da li su homoseksualne sklonosti genetski determinirane prije rođenja? potpuno suprotno - dakle, pobijena je točnost tih navoda. Uzrok se ne zna 100%, ali je laž da nije nebrojno puta potvrđen utjecaj bioloških faktor koji su brojni navedeni u članku i debelo potkrijepljeni izvorima i istraživanjima. Kad uzmemo u obzir da ime udruženja i stranice izvora automatski ruše objektivnost i nepristranost jer budimo iskreni - kad čujemo katoličko društvo, svi znamo koje stavove možemo očekivati i bez da čitamo članak. Stoga, stajalištu tog katoličkog udruženja NIJE mjesto uz nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju u podnaslovu Evolucijska perspektiva. Te informacije probaj smjestiti pod Religija i homoseksualnost ili u članku Istospolna seksualnost, a uostalom takvo stajalište o više socijalnom uzroku je već izneseno u dijelu s psihologijom.

Maknute su sve tvoje izmjene iz naslova Diskriminacija - podnaslov Heteroseksizam i homofobija iz nekoliko razloga. To da su sve gay osobe promiskuitetnije (komparativ - usporedba) od straight ljudi jest stereotip, a ovdje nije pitanje jesu li ili nisu gay osobe općenito promiskuitetne. Tvoj izvor ne kategorizira i ne lijepi nikome epitet promiskuitetnosti, a kamoli da uspoređuje hetero i homo ljude, već samo starije i mlađe muškarce pa tvojem osobnom mišljenju nije mjesto u članku. I stvarno ne razumijem kakve veze ima ona statistika CDC-a o nasilju među gay ljudima s Heteroseksizmom i homofobijom, a nasilje i povezano preispitivanje seksualnosti smo već ranije spomenuli tako da je sve to u kombinaciji s onim o hetero muškarcima koji zlostavljaju žene ovdje potpuni višak i u ničem ne pridonosi članku.

I da, bilo bi mi drago da se prvo međusobno konzultiramo kad radiš izmjene na mojem originalnom tekstu gdje najčešće prevađam nove dijelove s eng članka.

--Riddlemaster (razgovor) 20:26, 12. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Dakle, imamo naslov Diskriminacija i podnaslov Heteroseksizam i homofobija - ako je bilo navedeno, kako stoji i na en.wiki, da je stereotip da su gay osobe VIŠE promiskuitetne uz 3 izvora, nema nikakve potrebe da se ide u takav i ne baš kratki diskurs o promiskuitetu, niti je bilo potrebe da se ide u podnaslovu Heteroseksizam raditi odlomak sa statistikom o zlostavljaju kao diskurs na pedofiliju - to da homoseksualnost i pedofilija nisu nimalo isto ne zahtijeva takvo što u dijeli Diskriminacija, ali OK, naveo si izvore pa ako ti želiš, neka ostane s tim da sam maknuo ono da neki gayevi smatraju promiskuitet jako pozitivnim i poželjnim - za takvu radikalnu izjavu gdje je neki neodređeni broj trebaju daleko relevantniji izvori od intervju u kojem netko daje svoje mišljenje.

Uglavnom, pazi na smisao naslova Diskriminacija da se ne pretvara u nešto drugo. --Riddlemaster (razgovor) 15:24, 14. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

U odlomku Povijest promjeni sve što je pisano po principu homoseksualnost je bila raširena, proširila se, homoseksualci se šire Europom jer zvuči kao da pišeš o valovima epidemije - društvena eksponiranost ili pak skrivenost homoseksualnost ne znači da se ona širila ili nestajala. Također imaš dosta zareza viška - ispred sastavnih veznika (i, pa, pak, te, ni, niti) ne idu zarezi kao ni ispred gdje itd.

I dosta je jednodimenzionalno napisano pa probaj iskoristiti neke podatke pod History s en.wiki članka.

--Riddlemaster (razgovor) 13:00, 21. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Riddlemaster, nismo kopija engleske wiipedije, pa da mora stajati sve kako piše i kod njih, a i svatko ima pravo na izmjena, na kako ti kažeš “tvom originalnom tekstu”. Svi članci pripadaju isključivo wikipediji, i svatko može raditi na njima, pa tako i ovaj suradnik kojega u stopu pratiš na svakoj izmjeni. --Zeljko (razgovor) 14:54, 21. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Apsolutno. Niti ne piše sve kako je tamo, dapače, u nekim podnaslovima imamo više informacija, a neke sam ja nadopunio s informacijama koje se kod njih nalaze u zasebnim člancima. Članak Homoseksualnost je prije godinu dana bio smeće s minimalno izvora. Gotovo cijeli članak je rezultat mojeg truda i angažmana (uz iznimku nekoliko podnaslova pod Uzroci i Povijest)i onda kad ja provodim sate i sate prevodeći i sastavljajući naš članak kako bi napokon bio relevantan i bez neutemeljene jednostranosti, naravno da mi smeta kad netko radi izmjene na mojem trudu koje idu u smjeru onoga što nije valjalo prije godinu dana, a mislim da smo se i RadioElectrico i ja složili da su ovakva suradnja, međudopuna i nadzor dobri za članak. --Riddlemaster (razgovor) 17:17, 21. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Molim da prvo raspravimo stvari ukoliko misliš raditi neke (drastičnije) izmjene na dijelu Roditeljstvo jer će se taj dio pretvoriti u raspravu i opravdavanje Regnerusovog manjkavog istraživanja, a jedno specifično istraživanje, koje ne mijenja situaciju s tim da nema dokaza kako će djeca iz stabilnih gay obitelji biti lošija od djece iz stabilnih straight obitelji, ne zaslužuje baš toliko teksta na ionako ogromnom članku. I još se ispričavam za jučerašnje navođenje izvora s poremećenim i nestalim linkovima - radilo se o tome da sam ja radio izmjenu dok je netko tijekom toga izvršio jednu pa nisam mogao svoju spremiti pa sam kopirao i naknadno zalijepio tekst. --Riddlemaster (razgovor) 23:12, 18. studenog 2014. (CET)

Ono što si dopunio o presudi oko Prijedloga 8 je nejasno i kontradiktorno napisano i ima par gramatičkih grešaka pa te molim da to ispraviš da ne idem ja petljati oko toga. Prvo kažeš i kritiziraš da su vlasti Kalifornije preko volje i neadekvatno branile rezultate referenduma, a onda napišeš da su one dovele samo 2 vještaka, nasuprot 15 vještaka koje su doveli predlagatelji. Koliko sam ja shvatio vlast tj. guverner Arnold je donijela odluku da neće braniti taj referendum na sudu jer ga nisu podržavali, zatim kritiziraš ovaj omjer 2/15 svjedoka gdje si napisao 15 svjedoka predlagatelja - predlagatelja čega?, ako se radi o predlagateljima Prijedloga 8 onda je to kontradiktorno jer je Prijedlog 8 za zabranu gay brakova. Budi skroz sažet, jasan i kratak jer je dio Roditeljstvo postao predugačak s obzirom da nije tema članka. Sadržaj je toliko velik, a 90% ga se bavi samo udruženim svetim trojstvom anit-gay hipoteza - Regnerus, Allen i Marks. To je sve bilo nepotrebno, ali OK. Još to popravi i neka bude mir oko toga. --Riddlemaster (razgovor) 17:20, 22. studenog 2014. (CET)

Nije dobro. Poduplano je i dalje je konfuzno napisano. --Riddlemaster (razgovor) 18:04, 22. studenog 2014. (CET)

Evo, ja sam malo doradio da bude tečnije s boljim stilom koji je ona opaska o debati kvarila i nepotrebna je jer se uopće ne radi o tome. Ne znam zašto pružaš otpor prema kritiziranju Marksa i Regnerusa jer njihovi radovi imaju par esencijalnih mana za čije uočavanje nije uopće bitno koji je tvoj stav. Marks je htio kao stručnjak dokazati da je djecu bolje da budu s biološkim roditeljima, ali je u izvještaju koristio istraživanja koja nije do kraja pročitao pa nije skužio da se u njima ne radi samo o biološkim roditeljima, već i o posvojiteljima. To je značajna greška zbog kojih nisu mogli koristiti njegovo svjedočenje u konačnom suđenju. Nema to veze sa pethodnim formiranim stavovima, to je bila njegova brzopleta greška. --Riddlemaster (razgovor) 19:02, 22. studenog 2014. (CET)

Dobrodošli na wikipediju! Molimo vas da prilikom postavljanja slika slijedite upute koje možete pročitati pri samom postavljanju. Neke vaše slike nisu propisno označene, što znači da predložak {{Infoslika}} nije ispunjen u potpunosti, pravilno ili nikako, i/ili slika nije pravilno licencirana. Sve slike koje su nepropisno postavljene se brišu. Hvala na razumijevanju. --_MaGa^{poruči mi} 09:30, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Bok, postoji razlika hrvatski ili srpski jezik nije isto što i tzv. srpskohrvatski jezik. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.27, 20. stomorinskega (kolovoza) 2014. (SEV)

• P. S. Mislim na poveznicu u članku o SRH. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.27, 20. stomorinskega (kolovoza) 2014. (SEV)

Rasprave o člancima vodite na njihovim stranicama za razgovor. Logičnije i razumljivije ukoliko se netko drugi želi uključiti u uređivanje članaka. Hvala na razumijevanju.--_MaGa^{poruči mi} 18:31, 21. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico, hvala ti što si glasovao za mene. Nadam se budućoj konstruktivnoj suradnji. Ivica Vlahović (razgovor) 22:29, 27. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Dragi RadioElectrico, zahvaljujem ti od srca za podršku i iskazano povjerenje glasom "za"! Trudit ću se opravdati ga mojim budućim djelovanjem i doprinosima. Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 22:49, 27. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ako postoji na ZP-u kako navodiš (u što čisto sumnjam), onda koristi tu datoteku, a ovu brišemo. U suprotnom, ovoj koju si postavio moraš dodati licenciju, jer je ovako na pola puta za brisanja.--_MaGa^{poruči mi} 14:23, 3. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Slika koju koristim nalazi se na https://en.wikipedia.org/wiki/File:Who_Stole_Feminism%3F.jpg i koristi se u en.wiki članku https://en.wikipedia.org/wiki/Who_Stole_Feminism%3F

Pokušao sam koristiti File:Who Stole Feminism ?.jpg direktno, ali mi ne funkcionira: valjda stoga što nije na zajedničkom poslužitelju, nego na poslužitelju en.wiki. Na zajedničkom poslužitelju našao sam fotografiju autorice, na https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Christina_Hoff_Sommers.jpg Nemam dovoljno iskustva da procijenim što bi ovdje bilo ispravno poduzeti. RadioElectrico (razgovor) 14:28, 4. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Dok ne citiraš točno iz izvora gdje piše da razlikovanje roda i spola nije uvriježeno u znanosti, isto kao u nijednoj kulturi na svijetu, suzdrži se nasliničkih izmjena prije nego što obrazložiš na stranici za razgovor.

Sam sebe pobijaš - prvo kažeš da razlikovanje nije uvriježeno u znanosti pa za kulturu daš izvor koji kaže: The distinction between the meanings of the terms sex and gender has been well established in the social science and medical fields and is clearly defined by, for example, the World Health Organization (WHO 2010), American Psychological Association (APA 2001) an

--Riddlemaster (razgovor) 16:09, 8. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Također bi apelirao da ne koristiš izraz feminstički teoretičari u apsolutno svim kontekstima gdje se ističe razlikovanje roda i spola jer npr. WHO i APA nisu nikakvi feministički teoretičari niti netko, tko razlikuje rod i spol, nužno mora biti feminist. Također postoji uputa da se ne koriste takve generalizirajuće izraze jer se onda može staviti oznaka [koji?], a ako pak navedeš neke od tih feminističkih teoretičara oda nećeš biti potpun jer je razlikovanje spol i roda well established in the social science and medical fields što se ne odnosi na feministe. Osobno mogu potvrditi kao student medicine da se na socijalnoj medicini također odvojeno koriste termini rod i spol.

--Riddlemaster (razgovor) 17:39, 8. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Rodni identiteti

Ovdje možeš vidjeti rodne identitete ili ti pripadnosti i kako su definirane: https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Gender_and_sexual_identities, a koji su to seksualni identiteti. Butch, femme itd. se više odnose na izgled gdje npr. rječnik od kontre kaže da butch može biti i heteroseksualna žena što mislim da smo se svi uvjerili barem jednom u životu ili da je npr. muškarac feminiziran, a ipak straight. Također, makni ono da su rodna pripadnost i seksualna orijentacija jedno te isto jer je to netočno pa čak i izvori koje si uz to stavio kažu suprotno pa da onda mogu maknuti predložak o netočnosti podataka. --Riddlemaster (razgovor) 19:05, 9. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Pomogao sam se malo sa en.wiki člankom "Gender Identity", da doradim zadnji dva odlomak u našem poglavlju "Spolni i rodni identitet". Razni autori koriste termin na različite načine (jednima su "gender" i "sex" sinonimi, drugi ga koriste onako kako su tebi objasnili na fakultetu, treći kako je to svojedobno bila postavila Judith Butler).RadioElectrico (razgovor) 10:59, 10. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Nisi puno toga promijenio. Opet se uopće ne obrađuje tema, nego se ide iz krajnosti u krajnost. Pod rodni identiteti su ostali nabrojeni identiteti koji nisu rodni i koji nisu pokriveni izvorom - ako 100 ljudi kaže da su rodni identiteti to i to, ti ćeš odabrati samo ono što kaže Butler, a ovo ćeš izostaviti. Pa tako se ne pišu članci. Danas i oduvijek se rodnim identitetima smatraju ovi https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Gender_and_sexual_identities i to treba prezentirati u članku kao opće važeće, a onda se može nakndadno spomenuti da Butler govori o 10 rodnih identiteta. Ustanove koje se bave zaštitom prava te identitete smatraju seksualnim kako i stoji u izvorima 30 i 31. To da su orijentacija i rodna pripadnost jedno te isto i dalje treba izvor gdje se to izričito kaže ili se mora spomenuti točno tko to ne razlikuje, ali sve to samo i jedino nakon što se kaže općenito da se rodni identiteti ne smatraju jednakim seksualnim identitetima kako je to navedenu u tablici na en.wiki što u članku nije učinjenu, već je jednakost toga jedino što se spominje. --Riddlemaster (razgovor) 11:44, 10. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Gledaj, ne mogu ja reći da je stvar sa korištenjem i definiranjem "roda" jednostavna, ako ni oni koji taj termin vole koristiti nisu među sobom suglasni što bi taj termin trebao predstavljati. Kao što se tebi (još uvijek) zbog nečega čini da bi svi taj pojam trebali "puniti" onim značenjem na kojega si ti naviknuo, tako sam i ja ranije mislio da svi taj pojam koriste onako kako ga do-dan-danas "puni" feministička non-plus-ultra filozofkinja Judith Butler (ili, u Hrvatskoj, prof. dr. Milan Polić, koji tim queer teoretičarskim sadržajem uvjerava buduće hrvatske učitelje i učiteljice).

Međutim nalazim znanstveni članak na"Distinguishing Between Sex and Gender: History, Current Conceptualizations, and Implications", "Sex Roles", Vol. 64, br. 11-12, str. 791-803. Pravi draguljčić. Evo iz "Summary":

Many psychologists, particularly feminist psychologists, have drawn a distinction between the term sex and the term gender. The purposes of this paper were to review the history of this distinction and to illustrate the varied and inconsistent ways in which these terms are used. Historically, this distinction began with John Money and his colleagues in the 1950s (Money et al. 1955a, b, 1957); they used the term sex to refer to individuals’ physical characteristics and the term gender to refer to individuals’ psychological characteristics and behavior. Two decades later, Rhoda Unger (1979) argued that the widespread use of the term sex implies biological causes and promotes the idea that differences between women and men are natural and immutable. She proposed the use of the term gender to refer to traits that are culturally assumed to be appropriate for women and men. Her work was influential in prompting a widespread shift from the use of the term sex to the use of the term gender in psychological texts. Nevertheless, current definitions of sex and gender vary widely. Some authors use the terms interchangeably. Of those who distinguish between the terms, most construe gender as more related to cultural influences and sex as more related to biology. There are numerous inconsistencies in authors’ definitions, however. Additionally, in some cases, there appears to be a mismatch between how researchers define sex or gender and how they measure it. It seems likely that the distinction between the term sex and the term gender may become less meaningful and important over time.

Iskoristiti ću to u samom uvodu, možda tada cijela stvar bude izgledala jasnije.RadioElectrico (razgovor) 19:58, 10. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Odustao sam od članaka, ne vidim smisao, a troši previše živaca pa ću se posvetiti drugim temama, ali za kraj mali savjet što se tiče stila - kad se on-line pišu nazivi po pravopisu se smatra da je prikladnije ih pisati u kurzivu, a ne stavljati toliko navodnika koliko ih ti stavljaš što tekst čini i ružnim i nepreglednim. Onaj osvrt pod Rodne norme i uloge u potpunosti i dalje izgleda kao esej, pogotovo u kombinaciji s onom prilično besmislenom slikom za taj članak, a mislim da se slike tako ne bi trebale ni rabiti - bez opisa i toliko uvećane. LP --Riddlemaster (razgovor) 15:33, 13. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Hvala na pomoći; nastojati ću članak još malo dotjerati prema svojem najboljem znanju. Čini mi se da smo obojica ponešto naučili iz ove suradnje zadnjih tjedana. Svako dobro ti želim.RadioElectrico (razgovor) 13:04, 14. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico, i dalje postavljaš slike s nepotpunim podatcima:

• Monique Wittig 1964.jpg - nedostaje licencija
• Grb Sirske Katoličke Crkve.jpg - nedostaje licencija
• Who Stole Feminism.jpg - nedostaje licencija
• Žigice Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru.jpg - nedostaje licencija
• Jordan Kuničić.jpeg - nedostaje licencija
• Gender neutrality sign.png - postavljena bez licencije, a na ZP-u postoji Parekidetasuna.svg (ista slika drugog imena)
• Epitaf-na grobu Nikole Šopa na Mirogoju u Zagrebu.jpg - kako znamo da je autor slike dopustio korištenje?
• Car Josip II..jpg - nepotrebno postavljena, postoji slična na ZP-u i treba nju koristiti (vidi ovdje [14], izbor je više nego dovoljan)
• Mađarski jakobinci grob.jpg - nedovoljno podataka o licenciji

Lijepo bih molio sređivanje slika. Ako ima nejasnoća, pitaj.--_MaGa^{poruči mi} 08:20, 25. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

MaGa, to su uglavnom slike sa drugih wikipedija, vidim npr. da sam kod Mađarski jakobinci.jpg stavio u podatke o licenciji "Podaci o licenciranju na https://hu.wikipedia.org/wiki/F%C3%A1jl:Jakobinusok_s%C3%ADrja.jpg" Možeš li me uputiti na neki uzorak dobre prakse koji bih mogao koristiti; ili neki drugi način da koristim slike sa drugih wikipedija?

Kod Epitaf-na grobu Nikole Šopa na Mirogoju u Zagrebu.jpg" sam doista dobio suglasnost autora za njenu objavu. Kako to i kome treba dokazivati?RadioElectrico (razgovor) 21:12, 26. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Molim te ili odgovaraj na mojoj stranici za razgovor, ili ako želiš cijeli razgovor voditi ovdje, onda mi na mojoj SZR ostavi obavijest da si odgovorio ovdje. Jedino tako mogu dobiti obavijest o odgovoru, ovako, moram te tražiti po nedavnim promjenama.

Idemo po redu: čini mi se da ne razumiješ najbolje što je licencija. Ukratko, to su uvjeti pod kojima se slika može koristiti na wikipediji. Ovdje su licencije koje moraju stati ispod infookvira za sliku. U suprotnom, postavljanje slike nije kompletno.

Osim što je meni promaklo, izgleda da je i tebi promaklo da je slika mađarskih jakobinaca postavljena na Zajednički poslužitelj. Svi materijali na Zajedničkom poslužitelju se mogu koristiti na svim projektima wikipedije, bez potrebe za postavljanjem na lokalne projekte, kao što si ti postavio na našu wikipediju. Stoga, tvoju sliku brišem, a u članak stavljam istu tu sa Zajedničkog poslužitelja [15]. Isto to vrijedi za sliku Gender neutrality sign.png: nepotrebno si je postavio kod nas kad postoji na zajedničkom poslužitelju. Ovu koju si ti postavio u članku zamijeni s onom sa Zajedničkog poslužitelja pa ćemo tu "tvoju" izbrisati.

Ako slike prenosiš s drugih wikipedija (a nema ih na Zajedničkom poslužitelju), onda moraš pod izvor staviti poveznicu na tu sliku, i prenijeti licenciju koju je autor stavio na toj wikipediji.

Evo za primjer logotip crkve:

- prva izmjena [16]: ispravljen autor (autor nije onaj tko je postavio taj logotip, a kako na izvoru nije naveden, stavi se nije naveden;

- druga izmjena [17]: smanjena rezolucija na 300 piksela jer se svi materijali na kojima postoji autorsko pravo mogu postaviti u veličini ne većoj od 300 piksela;

Što se tiče slike epitafa, trebaš ishoditi pismeno dopuštenje autora, i onda ga proslijediti nekome od aktivnih administratora. Ono što bih ti savjetovao: ako si iz Zagreba, odeš fino na Mirogoj, slikaš grob i postaviš sliku kao svoju i zaobilazimo sve te zavrzlame. Kad god je moguće, suradnici trebaju praviti vlastite slike i postavljati ih pod slobodnim licencijama, što je i bit wikipedije - slobodni materijali.

Prouči još jednom dio uvodnog tečaja o slikama i nadopuni ostale slike nedostajućim licencijama, tj. oznakama za slike. Kao i prošli put: ako zapne - pitaj.--_MaGa^{poruči mi} 08:44, 27. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Možeš u zagradu dodati jezgrovna obitelj, prebaciti na jezgrovna i vratiti nazad na nuklearna ,jer se oba termina nalaze u wikipediji, i pa da da imamo oba, pa poslije kako ko napiše da bude plavi link --Zeljko (razgovor) 10:57, 8. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

[18] Hvala ti na obavijesti. Uređuj kako znaš, stavi gdje smatraš da je najbolje. Kubura (razgovor) 04:02, 9. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

Čije to priznanje su uspjeli ishoditi ? Tko to nama treba dati priznanje kulturnojezične, standardnojezične i ine posebnosti i zasebnosti?

Čemu ta rečenica koju si postavio u članak Snježana Kordić i to baš na današnji nadnevak?

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koju spominješ se može iščitati na više načina, a jedan od njih je uspjeh Deklaracije u vidu Ustavnoga amandmana (točka 4.) od 29. veljače 1972. godine kojim je uvedena himna Socijalističke Republike Hrvatske, te poslije toga:

»	Mene je stvarno iznenadilo kada sam čuo da će se mijenjati formulacija o jeziku u Ustavu SR Hrvatske 1974. godine. Odmah da kažem da mnogi misle da sam ja sudjelovao u toj formulaciji. Nisam niti slova. To je formulacija druga Vladimira Bakarića i grupe koja je bila oko njega. I Krležu se konzultiralo, mislim …	«
Mirko Božić

Gornji citat iz: časopisa Republika, Sv. 51-52, 1988., str. 273. koji se odnosi na:

U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u javnoj je upotrebi hrvatski književni jezik – standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski.

Autentični tekstovi saveznih zakona i drugih saveznih propisa i općih akata donose se i objavljuju u službenom listu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na hrvatskom književnom jeziku, latinicom.

---

Kao da ne postoji na desetke članaka o blagopočivajućim vukovcima, štrosmajerovcima i sl.

Čak i kad bi se mogao pronaći izvor koji decidirano i precizno navodi ono što si uvrstio u članak bez navođenja izvora i literature, suprotno od slova i duha smjernice o životopisima živih osoba, ako bi se ocijenilo netočnim takve tvrdnje, čak i ako su referencirane nekakvim izvorom (ili čak izvorima) ne bi se mogli uvrstiti u članak bez da se točno pronađe gdje se to zaziva "poništiti postignuće hrvatskih intelektualaca".

A ovdje vidim nešto što nije precizno navedeno. Kako je čl. 138. postao čl. 38., a čl. 293. Ustava SRH postao čl. 293. Ustava SFRJ

Kao i ovo (što sam ispravio).

Koliko sam razumio ono što zastupa Snježana Kordić je policentrični standardni jezik bez ikakvoga zadiranja u posebnosti i način na koji će državljani, građani, narodi, pojedinci, manjine u drugim državama i konstitutivni narodi pojedinih država nazivati jezik kojim govore. Štoviše čini mi se kako sam i pročitao da je i po njoj naziv srpskohrvatski samo jezikoslovni naziv za "nešto", odabran u prošlosti, ostao kod ńekih jezikoznalaca u smislu "konvencije", naziva i sl.

Kontroverzne izjave nemaju što tražiti u uvodu članaka, već se eventualno spominju u odlomcima Snježana Kordić#Kritike i/ili Snježana Kordić#Političko djelovanje i stavovi.

Da se odmah razumijemo, ja ne branim tu nikoga, već Wikipediju na hrvatskome jeziku od neprovjerenih, nepotkrjepljenih i kontroverznih podataka kojima nije mjesto na Wikipediji (bez obzira koliko ona slobodna bila, Wikipedija ipak ima svoja pravila).

To znači, izvori (na procjenu i ocjenu tih izvora) ili uklanjanje spornoga. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17.19, 18. źimnega (studenoga) 2014. (SEV)

RadioElectrico, molim te nemoj falsificirati stavove znanstvenice. U uvodni dio članka si stavio da je ona zagovornica teze "jedinstvenog srpskohrvatskog jezika". Međutim, u njezinoj knjizi eksplicitno piše na str. 144 da jezik nije jedinstven i da nikada nije bio jedinstven. Na istoj stranici možeš pročitati i da se kritički osvrće na one koji tvrde da je jedinstven, među ostalim i na Novosadski dogovor.--Artus (razgovor) 22:24, 18. studenog 2014. (CET)

Vidim kako uklanjaš izvore koji uravnotežuju članak. Ne može se isključivo navoditi samo jednu stranu, tj. prikazivati jednostrano jer to nije sukladno neutralnosti koju članci moraju zastupati.

Nadalje, ako Snježana Kordić zastupa tezu o policentričnom standardnom jeziku, i daje naziv za taj jezik kako je zabilježen u literaturi koju ona citira i drži točnom, onda se ne može tvrditi kako ona zastupa povijesni naziv srpskohrvatski jezik i sve što se tim nazivom imputira. Navodim naziv jer ako to nije pojam sam po sebi, već samo naziv za razne pojmove koji nikad nisu označivali isti pojam, niti postojali kao standard (osim u fikciji jedinstvenoga pravopisa i pokušaja jedinstvenoga rječnika (knjige)), onda mi je jako dvojbeno to što navodiš da Snježana Kordić zastupa.

Stranica 21. u knjizi Jezik i nacionalizam, koja je stranica dijelom poglavlja Jezični purizam, podnaslov Strategije purista: koliko vidim ne govori uopće o Deklaraciji, kamoli izrijekom. Niti je izdavač točno naveden.

Ukoliko ńeki suradnik se ne može suzdržati, a trebalo bi poštovati WP:ŽŽO, onda ne bi trebalo pisati o temama u kojima se ne može pisati sukladno pravilima, osobito wikipedija:provjerljivost i wikipedija:neutralnost.

U svezi tvoga obraćanja meni i nekakvoga citiranja. Wikipedija nije ovdje kako bi propagirala bilo stavove Snježane Kordić, bilo stavove njezinih kritičara. Niti su bitni polemički tekstovi, osim da se kratko spomene da je polemika bilo i skrati njihov sadržaj (ako uopće) na neku "dovoljnu" mjeru bez ulaženja u sve detalje nečijih prepiski. To što su te prepiske javne ne mijenja ništa na stvari, i te prepiske time nisu postale enciklopedijski važene za članak, a kamoli za wikipediju.

Vrlo sporan pristup. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.27, 18. źimnega (studenoga) 2014. (SEV)

RadioElectrico, još nešto: molim te vrati reference koje si obrisao. Nećemo valjda kršiti pravila Wikipedije.--Artus (razgovor) 22:24, 18. studenog 2014. (CET)

'Otkad pišem, pišem hrvatski,' napisao je Miroslav Krleža.

Nije napisao 'Otkad pišem, pišem Hrvatski,' (pridjevi se pišu malim početnim slovom, osim ako dolaze na početku rečenice, ako su dio nekog naziva, Hrvatsko narodno kazalište ili su poimeničeni, postali su nosivi dio kao u primjerice Zagrebačko sveučilište.

(1.) Nije mi jasno zašto se onda dodaju ovakve konstrukcije: (...) Švicarac ne govori Švicarski, (...)

(2.) Također mi nije jasno čemu se uklanja njezina izjava: u svijetu je danas prestižnija hrvatska od srpske varijante [19]

(3.) Opet se događa punjenje uvoda (en:WP:LEDE) onime što uvodu ne pripada. Vidi WP:S. Wikipedija: Stil je jedna od ostalih smjernica ovoga projekta. "Punjenje" uvoda. Wikipedija:Stil#Zaglavlje ne predviđa takav način "punjenja" uvoda.

(4.) Čemu se uklanja dio rečenice: gdje je, kako Sanda Ham navodi, Kordić bila njena studentica

Vidim kako ne sudjeluješ u raspravi o članku Snježana Kordić, raspravi koja se nalazi na stranici za razgovor Razgovor:Snježana Kordić.

Glede Razgovor:Snježana Kordić podsjetio bih na WP:RP:

»	U ovome stupnju samoga postupka rješavanja prijepora, razgovor s drugim wikipedistima nije samo formalnost koju treba zadovoljiti prije prelaska na druga rješenja. Izbjegavanje vođenja rasprave u dobroj namjeri znak je da sukob pokušavate razbuktati umjesto rješavanja. Zbog toga će se ljudi manje priklanjati vašemu stavu, a mogu vas i spriječiti u sudjelovanju u kasnijim stupnjevima rješavanja spora. Nasuprot tome, uravnotežena rasprava i ozbiljno pregovaranje između suradnika, čak iako nije odmah uspješno, pokazuje da ste zainteresirani za pronalaženje rješenja koje se uklapa u pravila Wikipedije.	«
Wikipedija:Rješavanje prijepora#Prvi korak: Razgovarajte s uključenima u prijepor

Ne bi bilo zgorega da se obrati pozornost na ono što Vam pišu drugi suradnici, bez prebacivanja loptice na citate iz knjige Snježane Kordić, knjige Jezik i nacionalizam autorice Snježane Kordić. Suradnici su već itekako bili izuzetno strpljivi u upozoravanju na netočno citiranje, a ako Snježana Kordić rabi naziv srpskohrvatski ili naziv srpskohrvatski jezik, onda taj naziv ne rabi pod znacima navodnika.

Dakle, Wikipedija:Rješavanje prijepora#Prvi korak: Razgovarajte s uključenima u prijepor na stranici za razgovor Razgovor:Snježana Kordić. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15.37, 19. źimnega (studenoga) 2014. (SEV)

(1.) Pišete Ispravak je na mjestu, ja doduše tu rečenicu nisam ni napisao, niti kopirao.

Odgovaram: Gdje se to navodi kako ste Vi napisali bilo navedenu rečenicu, bilo navedene rečenice. Jasno je pripisano Miroslavu Krleži, kako rabi i 'otkad' (a ne od kad) i 'hrvatski' (a ne Hrvatski). Stvarno ne razumijem odakle ste iščitali da se Vama pripisuje navedeni citat. Stvarno!

(2.) Pišete Ta je konstrukcija autorski rad Snježane Kordić. Nalazim da je iz nje posve jasno što je autorica htjela reći.

Odgovaram: Netočno! na str. 127. piše (među ostalim): (...) npr. Švicarac ne govori švicarski, (...), ne piše "Švicarski". Svatko može nalaziti što god mu je drago i što god mu je po volji, na Wikipediji se držimo činjenica i točnosti. Wikipedija nije za ičiju zabavu!

(3.) Pišete Nisam izbrisao tu izjavu. Verzija dotičnog odlomk akoju sam bio ostavio za sobom 19.11.2014. u 13:58 [...]

Odgovaram: Netočno! Uklanjali ste njezinu izjavu: u svijetu je danas prestižnija hrvatska od srpske varijante [20] Bez obzira na navodno preoblikovanje, izjavu ste uklanjali, a nitko nije govorio o navodnom brisanju izjave, niti da ste ju Vi izbrisali.

Srećom, početak toga odlomka je vraćen u članak [21]

(4.) Pišete Mislim da uvod kakvog sam ostavio za sobom 19.11.2014. u 13:58 [...] lijepo odgovara tako naznačenim kriterijima za sastavljanje uvoda.

Odgovaram: Netočno! Ne nalazite se na engleskoj wikipediji već na wikipediji na hrvatskome jeziku. Wikipedija na hrvatskome jeziku ima svoja pravila i smjernice, a WP:S (Wikipedija:Stil) je jedna od ostalih pravila, smjernica i uputa wikipedije na hrvatskome jeziku.

Dobar je primjer članak Fjodor Mihajlovič Dostojevski. Citiram: "Wikipedija treba informirati, ne zbunjivati!" Prethodno navedeni citat jasno ide u prilog činjenici da se ne ponavlja u uvodu ono o što je objašnjeno drugdje. Uvod je Zaglavlje i treba biti oblikovan sukladno WP:S. Naravno da će članci koji se ne bave ljudima imati drukčiji uvod u kojemu će se pojasniti (i to ukratko) o čemu je u članku riječ. Članci o osobama su posebna vrsta članaka na Wikipediji, organizirani su sukladno WP:S, Wikipedija:Tipski članci/Životopisi te Wikipedija:Životopisi živih osoba. Pravila drugih projekata primjenjuju se tek iznimno, ako ne postoje odgovarajuća pravila (negdje i običaji) na wikipediji na hrvatskome jeziku. Tako se primjerice primjenjuje m:AAR, ako se na wikipediji na hrvatskome jeziku ne donesu odgovarajuća pravila.

(5.) Pišete Stoga što od Sande Ham nismo dobili podatak da bi Snježana Kordić bila nekakva žrtva komunizma, i stoga što od Snježane Kordić nismo dobili podatak da bi Sanda Ham nju zlostavljala za vrijeme komunizma.

Odgovaram: Suvišno i neenciklopedijski je unositi u članak neobjavljena mišljenja pojedinaca i pojedinki koji su u sukobu s osobom koja je predmetom članka. Niti se u članku o Sandi Ham treba pisati o nečemu što bi o njoj imala izjaviti (ili je izjavila) Snježana Kordić.

Odgovaram: Tko to "mi" "dobili" "podatak"?? Kakvi to "podatci" "kolaju", ako ti "podatci" "nisu" "javni", "onda" "nisu" "ni" "za" "Wikipediju".

Odgovaram: Molim lijepo, svi su žrtve komunizma ako se takvima osjećaju, ne možete poricati pravo osobi da se osjeća žrtvom. Unošenje opširnih podataka o životu živućih osoba, a da pritom ti podatci nisu javno dostupni, takvo unošenje i takvi unosi nisu dopušteni. Također nije dopušteno zadirati u privatnost osobe o kojoj se piše tako što će se nekakvim direktnim linijama ići "kopati" podatke i ubacivati takve "sirove" podatke koji su neobjavljeni ili ponižavajući za živuću osobu.

(6.) Pišete uključiti ću se u raspravu, hvala na poticaju.

Odgovaram: Ne možete očekivati da će itko shvatiti ozbiljno suradnike koji višestruko uređuju članak, a da pritom ne komuniciraju na stranici za razgovor pripadajućega članka. Vidjet ćemo, trebalo bi raspraviti prije unošenja u članak bilo kakvih proizvoljnih, nepotkrjepljenih, kontroverznih, slabo poznatih i inih tvrdnji i navoda. Takve tvrdnje i navode očekujem kako ćete raspraviti na stranici za razgovor pripadajućega članka prije unošenja u članak Snježana Kordić, a ne poslije. Nadalje, za očekivati je da se prestane s uredničkim komentarima koje bi netko pisao izravno u članak a bez potkrjepe u izvorima, literaturi i čvrstim dokazima i činjenicama. Da samo podsjetim na Deklaraciju. Vidim i dio "uključiti ću".

(6.) Pišete Ja nisam ništa netočno citirao.

Odgovara: Ne bih se složio s Vašom tvrdnjom, ali dopuštam da sam u krivu, neka drugi procijene.

(6.1) Pišete Držim da trebamo/moramo naziv "sprskohrvatski jezik" pod navodnicima. Hrvatski je jezik (prema Ustavu RH) službeni jezik u Hrvatskoj, Srpski (prema Ustavu Republike Srbije) službeni u Republici Srbiji, Crnogorski (prema Ustavu Crne Gore) službeni jezik u Crnoj Gori, u Federaciji BiH su službeni jezici (prema Ustavu Federacije BiH) hrvatski jezik i bosanski jezik, a u Republici Srpskoj je službeni jezik srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora. "Srpskohrvatski jezik" je "službeni jezik" jedino na Srpskohrvatskoj wikipediji.

Odgovaram: Netočno! U Republici Srbiji službeni je jezik srpski, a ne Srpski kako navodite. U Crnoj Gori službeni je crnogorski, zajedno s još nekim jezicima, a ne Crnogorski kako vi navodite. U entitetu (federalnoj jedinici) Bosne i Hercegovine, entitetu zvanom Federacija Bosne i Hercegovine, veliko je pitanje je li bosanski jezik tamo po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine službeni jezik ili je to, barem što se tiče Hrvata Bosne i Hercegovine bošnjački jezik (naravno uz hrvatski jezik i također i srpski jezik). U bitnom, u člancima o osobama koje rabe naziv srpskohrvatski jezik ili srpskohrvatski kao za njih postojeći naziv, kao npr. u slučaju obnašatelja dužnosti predsjednika Vlade Republike Srpske Antona Kasipovića. Ne može se, osobito u životopisima živućih osoba, ponižavati osoba o kojoj je riječ u članku. Kakve god teorije ta osoba zastupala, nije na nama procjenjivati kako bismo pisali naziv policentričnoga standardnoga jezika koji Snježana Kordić zastupa.

(6.2) Pišete Ako doslovno citiramo riječi Snježane Kordić ili drugog autora koji taj naziv koriste bez navodnih znakova, ni mi ih ne smijemo dodavati u citat.

Odgovaram: Ponovit ću što sam napisao Ne bi bilo zgorega da se obrati pozornost na ono što Vam pišu drugi suradnici, bez prebacivanja loptice na citate iz knjige Snježane Kordić, knjige Jezik i nacionalizam autorice Snježane Kordić. Suradnici su već itekako bili izuzetno strpljivi u upozoravanju na netočno citiranje, a ako Snježana Kordić rabi naziv srpskohrvatski ili naziv srpskohrvatski jezik, onda taj naziv ne rabi pod znacima navodnika. Uz dodatak, naravno, govorimo o članku Snježana Kordić i sličnim člancima gdje osobe deklariraju priznavanje naziva srpskohrvatski jezik, bilo kao svojim osobnim jezičnim odabirom ili kao nazivom za neku svoju teoriju. Naziv srpskohrvatski jezik ne može se pisati u navodnicima u takvim slučajima, već onako kako taj naziv rabe osobe na koju se članak odnosi. Osobito to vrijedi za članke o živućim osobama (WP:ŽŽO, ali i svugdje drugdje gdje se naziv rabi u izvorima, ako se rabi bez navodnika. Kod osoba koje su protivnicima naziva, bilo da su nedavno postale protivnicima, tamo se piše pod navodnicma "srpskohrvatski jezik" i u kontektu članaka gdje je srpskohrvatski jezik u izravnoj kontradikciji s temom članka, kao npr. članak o hrvatskom jeziku. Postoje i osobe koje su jedno razdoblje svoga života podržavale dvodjelni naziv, srpskohrvatski, hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski i tamo se u takvim člancima o tim osobama ne može te nazive pisati pod navodnicima. Već je na nekoliko primjera pokazano da se ńeki suradnici odbijaju pridržavati pravila i smjernica hrvatske wikipedije, osobito u slučajima citata, gdje se nepažljivo, netočno i tendenciozno citira, te se citatima koje takvi suradnici unose ne može vjerovati. Hvala na razumijevanju. Lijepo Vas pozdravljam. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.35, 19. źimnega (studenoga) 2014. (SEV)

• P. S. Molit ću Vas da u člancima na hrvatskoj wikipediji pišete nadnevak kako to određuje Wikipedija:Stil#Pisanje datuma, stoljeća i tisućljeća. Da pišete potpuni nadnevak, bez skraćivanja i bez brojčanoga pisanja kalendarskoga mjeseca u nadnevku. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.35, 19. źimnega (studenoga) 2014. (SEV)

• P. P. S. Nadalje ću vas moliti da kad odgovarate suradnicima da precizno navodite referenciju pomoću trajne poveznice na riječi koje su vam drugi uputili, ovako kako Vi citirate ne vidi se jasna razdjelnica između onoga što su drugi Vama napisali, a što ste točno Vi njima odgovorili. Dakle, m:Permalink (i m:Attribution). Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.35, 19. źimnega (studenoga) 2014. (SEV)

• P. P. P. S. Kad citirate iz članaka, nemojte suradnicima kopirati i preslikavati sadržaj članaka na koji se pozivate, rabite trajnu poveznicu ili običnu razlikovnu poveznicu gdje se nalazi Vaš doprinos članku. Nemojte zagušivati suradničke stranice za razgovor izrezivajući, kopirajući (preslikavajući) sadržaje članaka kakvi su bili u nekom određenom trenutku, za to imate m:Help:Diff#Diff link. Razgovori trebaju biti čitljivi i maksimalno oblikovani, te ako se citira sugovornika trebaju jasno prikazivati (odijeljeno i razmaknuto) od riječi sugovornika. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.35, 19. źimnega (studenoga) 2014. (SEV)

Glede ovoga

Ne, o članku nemam neko posebno mišljenje, a pogotovo nemam stav.

Imam pravo izražavanja nezadovoljstva nečim i upozoravanja na to da se izbjegava subjektivno mišljenje.

To su posve različite teme, kao i tema izbjegavanja davanja jasnoga odgovora, zaobilazno odgovaranje na sasvim deseto (i nepostavljeno) pitanje. "Gomilanje" ("pumpanje"?) odgovora citatima iz članaka ili citatima iz primarnih izvora. Takve, općenito gledano, teme, izazivaju kod mene nezadovoljstvo i žalim kad vidim nedosljednost, nekvalitetu i općenito nepoštovanje (bilo pravila, smjernica, suradnika) Wikipedije. Nema tu nikakve ljutnje. Već je sasvim jasno da imamo i drugo i treće mišljenje, ako će trebati za ići dalje.

Opetovano ću moliti da se nadnevak piše kako to nalaže WP:S (Wikipedija:Stil#Pisanje datuma, stoljeća i tisućljeća). Nadnevak se na Wikipediji na hrvatskome jeziku piše bez skraćivanja, a citati se donose točno onako kako su napisani i stavljaju se u navodnike. Ako su citati na stranome jeziku pišu se još k tome i kurzivom.

Članak nije bolji zato što je na njemu radio određeni broj suradnika, osobito ne u situaciji kad se u članak ubacuju nepripadne polemike i kad se briše činjenica da je [[Sanda Ham}} bila profesoricom Snježani Kordić. Gdje se točno spominje da je Sanda Ham odgovorna za nečije podnesene žrtve? Gdje? Pravila engleske wikipedije nisu isto što i pravila, smjernice, ostale smjernice, upute, Pravilnik, smjernice o potpisu i ostale stranice projekta wikipedije na hrvatskome jeziku.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 21.51, 19. źimnega (studenoga) 2014. (SEV)

Molim te, vrati podatke [22] iz 1991., koliko god da bili zastarjeli. Koliko ja znam, nema još službenih podataka o popisu u BiH i unošenje bilo kakvih preliminarnih rezultata nema smisla. Nismo to dopuštali ni kada je bio popis u Hrvatskoj, pa ne vidim razloga zašto bi kriteriji bili drugačiji za BiH.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 20:23, 31. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

MaGa, ima na fusnoti 5 link na službenu stranicu Agencije statistiku BiH, gdje ima pdf s preliminarnim rezultatima popisa stanovništva: stoga je broj o ukupnom broju stanovnika posve vjerodostojan ("preliminarno" u statistici ne znači "netočno zbrojeno", nego da nisu obrađeni baš svi podaci koji su prikupljani). U principu je tamo sve, osim nacionalnog sastava stanovništva. Sumarni podaci o nacionalnom sastavu su također pušteni u javnost, ali neslužbeno; nije Agencija za statistiku BiH izdala nikakvo reagiranje iz kojega bi se dalo zaključiti da se ti podaci razlikuju od stvarnih brojki. Ima o tome na fusnoti 6, a u tabeli je jasno navedeno da su podaci neslužbeni. Kada su popisi stanovništva jako neaktualni, posve je uobičajeno - i zapravo potrebno - da se koriste takvi aktualniji podaci. Podaci da je stanovništvo FBiH nakon rata jako opalo, te u kojem pravcu je promijenjen nacionalni sastav stanovništva, su strašno važni. Držim da su ovako iznijeti podaci, s ovakvim linkovima na izvore, posve upotrebljivi.RadioElectrico (razgovor) 20:55, 3. veljače 2015. (CET)[odgovori]

Krivo si me razumio: ne sporim navođenje izvora, već nešto što je neslužbeno. U infookviru bi trebali stati službeni podatci. Povlačeći paralelu s bilo kojim popisom, konačni i službeni rezultati će se razlikovati od preliminarnih, kojih može biti koliko god da ih poželi agencija koja se bavi obradom podataka. U samom članku navesti to - donekle se i može, ali infookvir bi trebao pokazivati službene podatke. To što je od zadnjeg popisa prošlo puno i što se u međuvremenu događalo na tim prostorima nije krivica wikipedije koja treba prikazivati službeno stanje, bar kad se radi o egzaktnim stvarima. Može poslužiti i paralela s izborima: podatci su službeni onda kada to kaže povjerenstvo zaduženo za to, a ne kada izvještavaju novinari, izlazne ankete, ili samo povjerenstvo koje naglašava da je nešto neslužbeno.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 07:35, 4. veljače 2015. (CET)[odgovori]

[23] Molio bih te da kod Bože Milanovića staviš neku drugu njegovu sliku, a ne onu s markicom "Jugoslavija"! Hvala. (napisao IP: 93.140.245.19) (prenio --Munja-x86 ([[Razgovor sa suradnikom:Munja-x86|razgovor) 01:14, 6. svibnja 2015. (CEST))[odgovori]

Nisam ja stavio tu sliku, koja je tu od 26. srpnja 2014.. Ako nađem nešto drugo, gledati ću da postavim.RadioElectrico (razgovor) 14:02, 7. svibnja 2015. (CEST)[odgovori]

Bok RadioElectrico! Ne zamjeri, malčice sam u članku o JNA popravio za tobom crtice i spojnice (pogledaj ovdje razliku). A i nešto se čudno "presložilo" u dvjema wikipoveznicama, možda i uslijed kakvoga buga u VisualEditoru (vidi kako su izgledale wikipoveznice "Pokolj na otoku Daksi" i "Raketiranje Banskih dvora"). Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 12:25, 13. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]

[24] Bok RadioElectrico, prvi dio tvoga upisa već ima u uvodu članka.

Tvoj upis: Umro je 1828. od posljedica teškog ranjavanja u Atentatu u Narodnoj skupštini 1928., kada ga je poslanik u parlamentu i četnik Puniša Račić ustrijelio za vrijeme sjednice jugoslavenskog parlamenta u Beogradu, zajedno s nekolicinom drugih hrvatskih poslanika

Ovo je dio koji je već upisan prije: Ubrzo su radikalski zastupnici u Narodnoj skupštini počeli prijetiti ubojstvima HSS-ovim zastupnicima što je kulminiralo 20. lipnja 1928. kada je u beogradskoj skupštini radikal Puniša Račić ubio zastupnike HSS-a Đuru Basaričeka i Pavla Radića, a ranio Ivana Pernara, Ivana Granđu i Stjepana Radića.

Taj dio ide kronološkim slijedom pa kako se to ne bi ponavljao u istome dijelu članka odvojio sam to novim paragrafom, Uvodom.--Rovoobo Razgovor 14:49, 20. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]

U svezu fotografije sprovoda, koliko sam ja vidio do sada su takve fotografije u člancima uvijek u dijelu članka o smrti koji su na kraju članka. Pitaj nekoga od administratora? Maestro Ivanković, Kubura, MaGa, SpeedyGonsales.--Rovoobo Razgovor 00:38, 21. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]

Bok RadioElectrico! Vidjeh ovu tvoju doradu spomenutoga članka, pa mi je odmah odveć nejasno zazvučao početak rečenice Obzirom da je Drniš pao u ruke neprijatelja... Naime, takve bi "pjesničke fraze" u članku povijesne tematike trebalo izbjegavati. Možeš li to preciznije definirati, odnosno napisati? Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 12:30, 17. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

A Nijemcima su Amerikanci bili neprijatelji u II. svjetskom ratu, Rusima Francuzi u Krimskom ratu. I obrnuto, uostalom. U tom pravcu, nalazim u en.wiki članku "Line of Battle" ovu rečenicu: "The line is at its most effective when moving perpendicular to the axis of movement of the enemy fleet, e.g. by "crossing the T" or by breaking the enemy line and moving through it (e.g. Four Days Battle, Battle of Schooneveld, Battle of Trafalgar), by trying to cut off and isolate part of the enemy's line and concentrating a stronger force on it (e.g. Battle of Texel, Battle of the Saintes), or by trying to "double up" the enemy's ships (e.g. Battle of Beachy Head). This way the enemy ships block each other's line of fire."

Surfam još do članka "Battle of Antietam", gdje možemo čitati: "Emboldened by success, the Confederate leadership intended to take the war into enemy territory."

Možda se to meni samo čini da se ispravno izražavam, a ti si u pravu da ne smijemo koristiti riječ "neprijatelj": mjesto na koje ti upozoravaš sam promijenio; značenje time nije izmijenjeno.RadioElectrico (razgovor) 17:55, 18. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Bok RadioElectrico! Nekim čudom vidjeh ovdje tek sada tvoj prethodni odgovor meni: naime, kad suradnicima odgovaraš ovdje (na svojoj stranici za razgovor), oni ne dobivaju nikakvu obavijest da si im pisao. Stoga te lijepo molim, pročitaj ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim) ili suradnike kojima odgovaraš spomeni uz pomoć ovoga predloška, tako da znaju da si ih negdje spomenuo ili im odgovorio. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 17:45, 10. listopada 2015. (CEST)[odgovori]

O.K. Hvala na pomoći.RadioElectrico (razgovor) 18:05, 10. listopada 2015. (CEST)[odgovori]

There is a Croatian and Serbian translation, should there not be an English one for a broader audience?

Tu je hrvatski i srpski prijevod , treba ne bude engleski jedan za široj publici ? 128.205.70.112 23:05, 22. listopada 2015. (CEST)[odgovori]

Razlog je vrlo razvidan – uklanjanje referenciranog sadržaja prilikom unošenja novog – bez navedenog razloga. Stoga valja razmisliti prije djelovanja. BlackArrow (razgovor) 16:38, 18. prosinca 2015. (CET)[odgovori]

U situaciji kad postoje slike na Zajedničkom poslužitelju (a ima ih na bacanje) nema potrebe za postavljanjem datoteka lokalno, pogotovo kad je upitno mogu li se uopće postavljati na WP.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 18:14, 14. siječnja 2018. (CET)[odgovori]

Kao prvo nauči što znači uvjetno. Sam pojam ti govori da se uvjetuje plemstvo. Uvjetovanje: ako ... onda... Tako što ne postoji povijesno.Te je pogrješan prijevod na engleski Conditional noble. Naime u latinskom se kaže Nobilis predialis, a ne conditiones nobilitatis. Ili jesi plemić ili nisi, nema nnećeg između. Engleska wikipedija ne može nikako biti uzor. Zato molim te pronađi povjesno autentičnu ispravu gdje bi pisalo conditiones nobilitatis. Uzor su povijesni dokumenti nalazeći se u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu. A u nijednoj ispravi vezanoj za predijalce Zagrebačkog kaptola i predijalce zagrebačkog biskupa ne nalazi se conditiones nobilitatis. Ako imaš problema s poimanjem pojma predijalaca - onda moraš se baviti izvornim ispravama, a ne nagađanjem. U Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu (Kaptol 27) nalaze se brojne isprave o predijalcima.

U mađarskom jeziku iobbagiones znači kmet, a iobagiones castri su gradokmetovi - što se ne može uspoređivati s predijalcima - gdje postoje dokumentirani zapisi Prediales seu Nobiles Ecclesiae vasalos. Što se tiće Szeberenyia - pročitaj članak od početka do kraja, pa onda nešto tvrdi. U tom članku se kaže kao ispravom Bele IV iz 1265 i drugom bana Rolanda iz 1265 jasnije rasvjetlavaju odnose između iobagiones castri i predijalaca Rovišća Također, zar netko nije mogao dobiti plemstvo i biti izdvojen na taj način iz neke niže skupine. U članku se ne spominje da su iobagiones castri i predijalci isto.

--Dmitar Zvonimir 14:28, 16. veljače 2018. (CET)[odgovori]

Ala, baš te je lipo vidit opet ovdi su nami :) Kubura (razgovor) 03:45, 6. travnja 2018. (CEST)[odgovori]

Već sam ti napomenuo za ove stvari, i opet se povijest ponavlja. Na Zajedničkom poslužitelju postoje slobodne slike koje ti trebaju.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 10:04, 15. srpnja 2018. (CEST)[odgovori]

Umjesto korištenja {{subst:TRENUTAČNIDAN}} i drugih takvih predložaka u izvorima, molim te da ručno navodiš datum. U izvorima u kojima koristiš te predloške ne prikazuje se datum. (primjer - izvori br. 98, 99 i 113) --Hmxhmx 14:44, 24. srpnja 2018. (CEST)[odgovori]

Bok RadioElectrico, upravo sam vidio da si dodao fotografiju koju sam prošlog četvrtka uklonio iz više razloga. Na primjer je upitno je li slika iz Jasenovca odnosno koji dokazi postoje za tu tvrdnju. --Mateo K 01 (razgovor) 06:33, 21. kolovoza 2018. (CEST)[odgovori]

Bok RadioElectrico. Ne znam je li pratiš Razgovor:Sabirni logor Jasenovac. Ovaj prijedlog o posebnom članku mogo bi te zanimati. --Mateo K 01 (razgovor) 22:28, 22. siječnja 2019. (CET)[odgovori]

Povezao sam Vam članak s međuwiki bazom i drugim Wikipedijama, također sam Vam na stranici za razgovor dodao {{razgovor zaglavlje}}. Lijep pozdrav.-- Uspjeh je ključ života (razgovor) 18:36, 24. kolovoza 2018. (CEST)[odgovori]

Našao sam ti neke poveznice s tim događajem: Suli ili Optanti, Pariški mirovni ugovori i OBLJETNICA PARIŠKE MIROVNE KONFERENCIJE (1947-2017.). Lijep pozdrav.-- Uspjeh je ključ života (razgovor) 21:14, 25. kolovoza 2018. (CEST)[odgovori]

Molim da se članak zaštiti od vandaliziranja korisnika Zeljka koji je izvrsno potkrijepljene teze obisao. Kako ne želim pokretati rat uređivaja jer je to protiv pravila wikipedije ovim Vam se putem obraćam kako bih poštovao procedure i hijerarhiju wikipedije, molim Vas da nešto učinite, dakle da vratite moj doprinos članku koji sam dobro primjerno potkrijepio izvorima i da onemogućite daljnje uređivanje i time vandaliziranje, odnosno da opomenete Zeljka. Ukoliko nešto ne poduzmete morat ću o tome obavijestiti osnivača wikipedije. BaruchX (razgovor)

[25] Pazi na enklitike. --Hmxhmx 17:58, 21. veljače 2019. (CET)[odgovori]

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pobuna_u_Vandeji&diff=5246529&oldid=5246525 .Evo mala pomoć, vratio ti tekst --Zeljko (razgovor) 22:14, 26. travnja 2019. (CEST)[odgovori]

Obrisao san ono, a ovdje sam vratio inačicu [26]. Je li sad dobro? Kubura (razgovor) 22:36, 26. travnja 2019. (CEST)[odgovori]

Hvala na pomoći! RadioElectrico (razgovor) 12:24, 27. travnja 2019. (CEST)[odgovori]

Bok, RadioElectrico,

nije mi jasno ovo Vaše mijenjanje komentara koji je jučer, 25. travnja 2019. u 17:02:17 (CEST) napisao suradnik Uspjeh je ključ života. Od samih početaka Wikipedije na hrvatskome jeziku suradnicima se tumači da »(…) zabranjeno je mijenjati tuđe doprinose na stranicama za razgovor (…)« (uputa suradnika Zmaja, koji je bio administrator od 5. ožujka 2004. do 23. prosinca 2014.), zatim »Nesmiješ mijenjati tuđe razgovore!« (napomena suradnika Man_Usk, koji je bio administrator od 11. listopada 2013. do 3. ožujka 2018.). Isto je lijepo zapisano na Wikipediji na engleskome jeziku (Wikipedia:Talk_page_guidelines#Editing_others'_comments, citiram: »Never edit or move someone's comment to change its meaning, even on your own talk page.«). Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,47; 26. travnja 2019. (SEV) 22:47, 26. travnja 2019. (CEST)[odgovori]

Bok, RadioElectrico,

glede tvoga odgovora, i dalje ne vidim nikakvu izmjenu stanja na predmetnoj, Kuburinoj, stranici za razgovor sa suradnikom Kuburom. Od suradnika se očekuje da isprave ono što već navode/nazivaju tehničkom greškom. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 20,10; 27. travnja 2019. (SEV)

Nisam imao vremena obraditi članak, ali sam tijekom postavljanja obrazložio njegovo postavljanje. Ne vidim problem.Lordluka99 (razgovor) 19:56, 27. rujna 2019. (CEST)[odgovori]

[27] Engleski jezik ima drugačiji način transkripcije i transliteracije ruskog i ukrajinskog jezika od hrvatskoga. Imaj to na umu idući put kada prevodiš.--Croxyz (razgovor) 00:29, 3. prosinca 2019. (CET)[odgovori]

Kako se naslijeđuje književnost (0.45)? Je li to ukus? --Croxyz (razgovor) 21:30, 5. prosinca 2019. (CET)[odgovori]

Izgleda da sam te greškom bio blokirao na 1 dan. Kliknuo sam na krivi link, trebao sam kliknuti na susjedni link, vezan za IP. Moje duboke isprike, stvarno nije bilo namjerno. Pokušat ću ovo blokiranje ukloniti iz tvoje evidencije. --Lasta 09:45, 29. veljače 2020. (CET)[odgovori]

Bok! Velika pohvala za ovo: [28]. Što misliš o tome da odlomak "Smrtnost među izloženima zarazom" premjestimo na glavni članak? Lijepo te pozdravlja, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 19:38, 22. srpnja 2020. (CEST)[odgovori]

Bok! Pripazi na redoslijed i nemoj zaboraviti na predložak {{izvori}} ispod istoimenog odlomka: [29]. Lijep pozdrav, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 19:44, 8. kolovoza 2020. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico, jedna molba: kada pises imena osoba daj ih molim te raspisi (A. Moškov, A. Pavelić). p.s. hvala ti na clanku! pozdrav --Mark7747 (razgovor) 19:35, 13. kolovoza 2020. (CEST)[odgovori]

Dragi, RadioElectrico,

u ovoj izmjeni unosiš bez točnog pozivanja na neku referenciju Brunu Bušića kao kardinalnog svjedoka vremena. Mislim na rečenicu: "Naposljetku, kako ukazuje Bruno Bušić, na području NDH je znatno više od polovice ukupnog broja pobijenih vojnika i civila palo od ruke pripadnika NOVJ, tj. - kako je ta vojska nazvana krajem rata - Jugoslavenske armije v. poglavlje "Ratni gubitci")." Takvo unošenje zaista nije enciklopedijsko, iz više razloga. Prvi bi bio da dotični nije povjesničar, ni statističar, niti sociolog. To što je radio s bivšem Arhivu za historiju radničkog pokreta u Zagrebu, koji je nastao 25. prosinca 1956. godine iz dotadašnjega Historijskoga odjeljenja Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, koje je osnovano 1949. godine, ne čini ga ekspertom za takve ocjene. Tu ću ocjenu ukloniti iz članka, a pogotovo nije prikladna za sam vrh / uvod članka. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič ([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor[]) 15,29; 24. kolovoza 2020. (SEV)

Dobro pitanje. Dakle: Brunu Bušića je u svrhu bavljenja povjesničarskim radom kod Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu bio angažirao tadašnji šef te ustanove Franjo Tuđman, potom su problemi s politikom i kazneni progoni prekinuli unaprjeđivanje Bušića u znanstvene naslove. O pisanju B. Bušića kao posve relevantnom govori Mihael Sobolevski u članku Prešućena istina – žrtve rata na području bivše Jugoslavije 1941. – 1945. prema popisu iz 1964. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993.. Nastojati ću ovo što prije urediti, da bude prema enciklopedijskom standardu.RadioElectrico (razgovor) 15:59, 24. kolovoza 2020. (CEST)[odgovori]

Dragi RadioElectrico,

nije uopće bilo pitanja, već konstatacija. Slično kao dok se Bančeva ocjena nađe na vrhu članka o Josipu Brozu Titu.

Postoji li referencija na kojim je točno poslovima i zadacima zaposlen Bruno Bušić u IHRP-u? Vjerojatno postoji rješenje o primanju u službu (kako god da se formalno nazivalo). To što ga neki povjesničar naziva vjerodostojnim u nekom točnom kontekstu u kom navodno daje takvu ocjenu, ne čini ga općim mjestom, niti par excellence izvorom za uvod u tako kompleksnu temu, gdje se nažalost daju proizvoljne ocjene o pravu te paradržave (kako je naziva Aleksandar Musić u Petom danu). Nipošto neće biti po enciklopedijskome standardu unošenje ocjene Brune Bušića, tako visoko u članak o NDH-u. Piše u Hrvatskom obzoru: "U tom iščekivanju, nedoumicama i nesanicama obilazeći knjižare i čitaonice, podnio je molbu za asistentsko radno mjesto u Institutu za povijest radničkoga pokreta (...)", a koliko vidim u ČSP-u ga netko (2004.) definira: "novinar, pisac, politički djelatnik": navodeći: "Bruno Bušić je jedan od onih koji se znanstveno bavio problemom žrtava rata i nastoji doći do relevantne brojke služeći se već postojećim rezultatima. U članku "Žrtve rata"⁶⁸ Bušić navodi rezultete dotadašnjih istraživanja te zagovara brojku od oko 1 milijun stradalih na području čitave Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu (prema podacima Ive Laha). Bušić kaže i kako je Hrvatska imala i najveće neposredne ratne gubitke te navodi podatke Zavoda za statistiku SR Hrvatske u Zagrebu o žrtvama rata.". Očito bi njegova istraživanja trebalo uzeti s oprezom budući ih u ČSP-u opisuju riječima nastojati, zagovarati i slično, a on je tada bio po svemu sudeći asistent. Ispod svake kritike bilo bi uzimati neka njegova izračunavanja i postavljati ih u prvi plan, a u članku posve druge tematike. Ne čini mi se oportuno da se uspoređuju brojevi žrtava različitih vojski u članku o nekom okupacijskom entitetu u okupacijskom sistemu. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16,25; 24. kolovoza 2020. (SEV)

»Jedan je od najistaknutijih djelatnika Hrvatskog proljeća.« Izvor: Bruno Bušić, Hrvatski ustaše i komunisti, Hrvati iz Vancouvera, B.C., Vancouver, Kanada, 1979., str. 23. (NSK). U tom djelu navodno se navodi: "Istinski hrvatski komunisti i ustaše podjednako su duboko u sebi nosili ideju slobodne i nezavisne Hrvatske u njenom punom suverenitetu unutar hrvatskih povijesnih i etničkih granica"...</ref> Treba li uopće navoditi što je Hrvoje Šošić napisao o hrvatskom proljeću. Retoričko pitanje.

»sporazumno raskinuo radni odnos u poduzeću „Geoistraživanje” s 15. lipnjem 1965., u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske Bušić je počeo raditi kao asistent na istraživanju gospodarske povijesti 16. lipnja 1965.¹⁰⁶ Rješenje o njegovu zaposlenju 23. lipnja 1965. potpisao je direktor instituta dr. Franjo Tuđman (...)« Izvor: Bruno Bušić, Jedino Hrvatska!: o Bruni Bušiću i njegovim sabranim spisima, pripovijesti i pjesme, prikazi i ocjene, suvremeno izvješćivanje, životopis napisao Anđelko Mijatović, Knj. 171., Sv. 1., ISBN 9958370409, ISBN 9536364360, Fram-Ziral, Mostar, Zagreb, 2005., str. 43. (NSK). Dopuna bliža temi. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17,01; 24. kolovoza 2020. (SEV)

Evo, uredio sada. Bitni dio je spušten u poglavlje "Ljudski gubitci", navedeno je više izvora iz znanstvene periodike. Hvala na pomoći: primjedbe su ti bile na mjestu. Spominjanje Bušića sam ostavio, jer je on o podatcima prikupljenima 1964. god. pisao odmah nakon njihove statističke obrade; a spomenuo sam i Franju Tuđmana. Njih dvojica su se tamo 1960.-ih godina usudili zagristi u tu temu, i obojica si stoga na vrat navukli vrlo teške probleme. M. Sobolevski i V. Žerjavić su znali pričekati da komunizam i Jugoslavija padnu, prije nego krenu pisati o tom pitanju. Uostalom su Bušić i Tuđman u hrvatskoj povjesnici zapamćeni, više od bilo kojeg drugog autora kojega možemo spomenuti. Spiminju njihove doprinose i svi znanstveni članci, koje sada citiramo.RadioElectrico (razgovor) 20:21, 24. kolovoza 2020. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico vidi u sažetku razlog mog revertiranja tvoje nedavne izmjene tog članka. Pozdrav --Mark7747 (razgovor) 15:20, 9. listopada 2020. (CEST)[odgovori]

A ja bijah pre brz prije 5 min. :-( - Sry --Mark7747 (razgovor) 17:18, 9. listopada 2020. (CEST)[odgovori]

RadioElectrico - doista dobronamjerna napomena; pazi malo sveze tvojih današnjih abruptnih promjena u gornje navedenom članku. Naše sveopće hrvatsko poimanje te teme valja svakako uzeti u obzir prije takvih carskih rezova. Svako dobro --Mark7747 (razgovor) 19:44, 29. listopada 2020. (CET)[odgovori]

Pozdrav, RadioElectrico! U članku UN, u odlomku izgradnja sjedišta UN u New Yorku si naveo datum "[[11.]] [[prosinac]] [[2020.]]" Možeš li to, molim te, ispraviti? Lijep pozdrav! Bonzg (razgovor) 10:42, 1. prosinca 2020. (CET)[odgovori]

[30] Ni tebi nitko ne brani maknuti predloške, ako je uklonjen nedostatak na koji ukazuju, osim na one na kojima izričito piše da ih uklanjaju administratori.-- MaGa▀▄^{poruči mi} 19:40, 22. prosinca 2020. (CET)[odgovori]

RadioElectrico, sa tvojim današnjim promjenama ideš pre daleko. U članku pišemo o logoru Jasenovac. My2Cent --Mark7747 (razgovor) 19:02, 4. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Mark7747, ja sam danas dodao izvore i činjenice na mjestima gdje su već stojali navodi; tako o stradanju žena i djece u Jasenovcu. U članku se već bilo navodilo da je mnogo civila i osobito djece završio u KL Jasenovac povodom Bitke na Kozari, te se spominju djeca koja su umirala u Sisku (od izvora bila je tu samo jedna općenite impresije koju je poslije bio iznio general Edmund Glaise von Horstenau). Ja sam to dopunio - prema dosta uvjerljivim navodima iz Dnevnika Diane Budisavljević, te podatcima iz znanstvene periodike - da su se tu djeca našla u Staroj Gradišci stoga što su odvojena od roditelja koji su odvedeni na prisilni rad u Njemačku, da su bila izložena gladi i prljavštini, te su umirala od zaraznih bolesti. Također, da je od te djece smještene u Staroj Gradišci mnogo njih spašeno humanitarnom akcijom. Nadalje sam dao podatke o broju djece - umrle i spašene - iz velike skupine djece koja je prošla kroz prihvatne kapacitete u Sisku. U pogledu civila zarobljenih na Kozari, naveo sam - uz izvor iz znanstvene periodike - da je mnogo tih civila završilo na prisilnom radu u Njemačkoj i u konfinaciji po Slavoniji. Napominjem da se riječ Kozara spominje u članku na dvadesetak mjesta, slijedom starijeg jugoslavenskog narativa koji je Bitku na Kozaru bitno povezivao s Jasenovcem (i obrnuto), gdje da su ti Srbi s Kozare masovno pobijeni (naravno da Srba na Kozari ima i danas, te da je samo dio tog stanovništva izgubio živote u Jasenovcu). Uglavnom, narativi o Kozari i Jasenovcu su već desetljećima povezani, a tako će i ostati: u članku to valja prezentirati na pravilan i argumentiran način.RadioElectrico (razgovor) 20:08, 4. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Svakako RadioElectrico. To i cijenim. No po mojem mišljenju je taj članak trenutno overkill (pre velik) koliko god da mi (očima) godi. Vidi moj osvrt u SZR članka.

Evo idem (malo) diletantski: kada netko od naših "kiddies" (juniora) koji uzimaju wiki kao referencu - a takvih ima na svu sreću puno - počne taj članak čitati, odustat će (ok iz lijenosti) već nakon 10 rečenica. Valja im istog približiti. Kao i napraviti "appetitlich" (sorry za tuđenice).

Bilo kako bilo: lijepo je svakako da je isti konačno uređen kako spada i dolikuje. --Mark7747 (razgovor) 20:22, 4. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Možeš li mi molim te objasniti odakle ti ideja za ovaj dio?

Umberto Eco, kao ljevičar i osoba posve dobro upućena u dinamike ljevičarskih radikalizama, nije posve nedvosmislio raspravio smatra li ljevičarske pokrete i režime također fašističkima, ako iskazuju barem dio gore nabrojanih ur-fašističkih tendencija. Iz tri spominjanja osobina Staljinove vladavine u Sovjetskom Savezu u eseju "Ur-fašizam" iz 1995. godine može se nagađati da je Eco doista smatrao staljinizam nekakvom formom fašizma; u svakom slučaju, u eseju se nedvosmisleno govori da je staljinizam bio totalitarni sustav, jednako kao što je to bio nacizam. Termin ur-komunizam, Eco nije predložio.

Na koji se to autoritet i izvor pozivaš kada nagađaš što je Eco mislio? Ovo je čisti primjer kršenja [31]. Kanikosen (razgovor) 23:05, 9. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

I vidim da si ubacio iduće u članak o fašizmu.

Talijanski fašizam se često promatra kao arhetip autoritarne dikature, totalitarizma i netolerantnih političkih ideologija. Svjetski renomirani talijanski književnik i filozof Umberto Eco (r. 1932 – Milano, u. 2016.), kao umjetnik u čijem je životu neizbrisiv trag ostavio susret s fašizmom u djetinjstvu, ali i svjedočenje dramatičnom kraju fašizma u Milanu 1943. godine, na primjeru fašizma razvio je koncept o ur-fašizmu, skupu netolerantnih tendencija oko kojih se u pogodnim uvjetima mogu "koagulirati" netolerantne autoritarne politike; pri tome nalazeći u boljševičkom komunizmu ("staljinizmu", kako ga naziva Eco) ostvarenu puninu totalitarističke vladavine, ravnu s nacizmom.

Odem lijepo na izvor, prvo ga niti možeš pročitati u potpunosti, nađem esej i vidi čuda, autor navodi: If by totalitarianism one means a regime that subordinates every act of the individual to the state and to its ideology, then both Nazism and Stalinism were true totalitarian regimes. Nacizam i Staljinizam su pravi totalistički režimi, a ne ravni jedan drugome? Kako si dobio taj prevod i tu ideju? To ti odmah uklonim. Kanikosen (razgovor) 23:15, 9. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Ovo ti je izvor za tezu da je Eco smatrao Staljinizam i nacizam istima? Brišem dok ne nađeš malo bolje izvore. Doslovno si stavio izvor s thoughtco koji opisuje Sjevernu Koreju da bi opravdao svoje vlastito mišljenje. [32]. Kanikosen (razgovor) 23:27, 9. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Kanikosen, učinilo mi se da ne treba izvorima potkrjepljivati očigledne stvari. "Vojsku" zovemo vojskom - kojoj god državi da ona služila; ne moramo takvu očiglednu stvar potkrjepljivati izvorima. Atomska bomba je - atomska bomba, bila ona sovjetska, američka, kineska, pakinstanska... Također je je politički ekstremizam - politički ekstremizam, bio on lijevi ili desni; ne moramo to potkrjepljivati izvorima. Također je i terorizam - terorizam, bio on lijevi ili desni; ne moramo to potkrjepljivati izvorima. Netolerancija i nasilje su - netolerancija i nasilje, bili oni lijevi ili desni; ne moramo to potkrjepljivati izvorima. I totalitarizam je - totalitarizam, bio on lijevi ili desni; ne moramo to potkrjepljivati izvorima. Na Wiki pojmove objašnjavamo ugrađivanjem linkova na riječi, a ne izvorima. Ali OK, bolje je ako dodamo izvore, hvala na poticaju. RadioElectrico (razgovor) 13:02, 10. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Ajde pročitaj što sam ti linkao, orginalno istraživanje i zašto ne smiješ raditi to što radiš. A i bez toga, po kojoj logici si došao do zaključka da post o Sjevernoj Koreji i njihovom diktatoru bude izvor za Umberta? Ne kužim. I kako ti je prevod koji glasi dva totalitarna režima postao isti su? Pojasni. Kanikosen (razgovor) 13:07, 10. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Ovo će morati riješiti administratori jer ti opet po svome. Opet radiš orginalno istraživanje i krivo prevodiš. Kanikosen (razgovor) 13:48, 10. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Kanikosen, pazi da ne uđeš u prostor cenzure. Sjeverna Koreja je jedna očigledno totalitarna zemlja, u današnjem vremenu. A bila je ona totalitarna i 1995. godine, kada je Umberto Eco napisao svoj esej "Ur-fašizam". To što ondje vole Marxa i Lenjina, zaklinjuje su radničku klasu i slično nije tamošnjim vlastodršcima nekakva izlika. Kako i rekoh, pozvati ću se na autore (koji nisu ni komunisti, ni fašisti) koji sustavno uspoređuju ljevičarske i desničarske autoritarne ideologije. RadioElectrico (razgovor) 13:58, 10. siječnja 2021. (CET) Nisi uopće pročitao što znači originalno istraživanje, zar ne? I bilo bi pristojno da me označiš ili pišeš na mojoj stranici za razgovor, a ne ovako da moram gledati nove izmjene. Dovoljno si dugo ovdje da to trebaš znati. Kanikosen (razgovor) 14:02, 10. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Možeš li mi objasniti kako razvija termin ur-lenjinizam kada ga je spomenuo jednom, u jednoj knjizi, na stranici 185 u pokušaju da izjednači fašizam i lenjinizam (ostatak rečenice može proći)? I opet stavljaš Umbertu što nije rekao, ako nije spomenuo u istom kontekstu komunizam, ljevičare nije na tebi da radiš orginalno istraživanje i ti ih stavljaš u isti kontekst gurajući vlastiti POV, pa ti opet onaj dio uklonim ako ne dobijem zadovoljavajući odgovor. Kanikosen (razgovor) 14:50, 10. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Kanikosen, hvala ti na poticaju da se članak napiše bolje. Ja sam, doista, i u ranijoj verziji napisao da dr Umberto Eco o pitanju bi li neki ljevičarski režim mogao biti smatran fašističkim ako iskazuje neke od 14 ur-fašističkih osobina NIJE izričito očitovao. To kažem s jednom kritičkom iskrenošću, makar je Umberto Eco u svojem eseju posve izričito govorio o staljinizmu (na tri mjesta u eseju se govori o Staljinovoj vladavini i njenim negativnim osobinama). Kada to iskreno konstatiramo, možemo iskreno konstatirati da neki drugi autori argumentiraju opširne sličnosti između radikalnolijevih i radikalnodesnih autoritarnih i totalitarističkih režima 20. stoljeća: naprosto, ne zaslužuje neka vladavina da bude prozvana "autoritarni režim" ili "totalitarni režim" (naposljetku, "jednopartijska država") stoga što je ona lijeve ili desne orijentacije. Još sam malo doradio, pa pogledaj je li sada u redu.RadioElectrico (razgovor) 16:46, 10. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Možeš li mi objasniti zašto si napisao da: nakon kojega ustanici stanovito vrijeme nisu djelovali protiv talijanskih okupatora, nego samo protiv snaga NDH Kada u vlastitom izvoru ti piše da tu nije bilo Talijana, pa kako bi se trebali boriti protiv njih? Uklonio sam sve što si dodao, a u tvojim izvorima nije bilo potvrđeno. Vidim da si navikao da nitko ne čita tvoje izvore, no bojim se da to više ne bude slučaj. Kanikosen (razgovor) 12:33, 18. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Kanikosen, posve je dobro poznata je činjenica da ustanici (nisu to još bili partizani) nisu ispočetka djelovali protiv Talijana. Primjerice su vođe ustanka na sastanku s talijanskim časnicima u Otriću 11. kolovoza 1941. god. tražili zaštitu Kraljevine Italije za Srbe i preuzeli obvezu da neće vršiti nikakve akcije protiv Talijana. Nakon što su se ustanici među sobom podijelili na četnike i partizane, prvi su surađivali s Talijanima, a partizani su protiv njih započeli oružane akcije. Komunistički vođa ustanka i kasniji zapovjednik VI. ličke divizije General Gojko Polovina će nakon rata iznositi ocjenu da "ni potkraj septembra 1941. nije bilo spremnosti za pokretanje borbe protiv talijanskog okupatora... ustanak u Lici do polovine septembra prebrodio je svoju razvojnu fazu u kojoj je zadat snažan udarac ustaško-domobranskim snagama, zaustavljen masovni pokolj srpskog stanovništva, stvorena prostrana slobodna teritorija u jugoistočnoj Lici i znatni dijelovi pod kontrolom ustanika u ostalim dijelovima Like, stvoreni najjači vojni potencijali u Hrvatskoj, i u pogledu broja u mnogim borbama prekaljenih boraca, i u pogledu naoružanja... U odnosu na pojedina područja bio je neravnomjeran, bez centralizirane komande i s težištem borbi protiv ustaške vlasti, ali nije, osim sporadično, i protiv talijanskog okupatora." G. Polovina dodaje da su Talijani od samoga početka među ustanike ubacili svoje agente, koji su poslije bili četnički vođe: „Ostavljam po strani naše subjektivne greške i slabosti (…) ali prosto je izmišljena tvrdnja da su ‘četnički elementi’ tobože izazvali negativne pojave: pljačku, paljenje i slično, bar što se tiče Boričevca. Četnici to nisu mogli učiniti iz prostog razloga što ih nije bilo. Pored naroda koji je pod komandom nas komunista stupio u ustanak, u to vrijeme postojali su još samo plaćeni talijanski agenti, npr. Stevo Rađenović, Pajica Omčikus i Torbica iz Srba, Đuro Vugonja iz Gračaca, Savica Guteša iz Bruvna i slični, koji su tek kasnije po nalogu svojih poslodavaca stvorili organizacije i proglasili ih četnicima (…)” Navodim riječi Gojka Polovine prema Mario Jereb, "Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine" Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43, No. 3, 2011.. Inače su Talijani u to vrijeme bili jako nezadovoljni suradnjom ustaša koji nisu skrivali mržnju prema Talijanima nakon što su ovi anektirali značajna hrvatska područja. Ustaše su pokušavali kod Nijemaca dobiti nekakvu potporu protiv Talijana (Nijemci su u tome donekle surađivali, kako bi što potpunije osigurali da gospodarska suradnja, tj. eksploatiranje resursa NDH - primjerice strateški važnog boksita - bude na što veću korist Njemačke, a ne Italije. Nada Kisić Kolanović citira zapovjednika talijanskih okupacijskih snaga Maria Roattu, koji je jezgrovito rekao za NDH, da je bilo "pogrešno da se stvara država koja je u osnovi neprijateljska prema Italiji". Uglavnom, ne valja ići s brzinskim brisanjima, ako nismo dobro provjerili.RadioElectrico (razgovor) 14:20, 18. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Možeš li to potvrditi nekim izvorom ili studijom religijski zanos, kao i ideju da je ustanak fašistički ili je opet to samo tvoje mišljenje? Zatim po kojoj logici ti je književni kritičar izvor za tezu o Genocidu nad Hrvatima? Koje kriterije koristiš kada nekoga citiraš u tolikom kontekstu? Zatim, sam navodiš da su likvidirali fašista ustašu i 2 fašista domobrana, pa sam sebe negiraš da je genocid. Možeš li mi pojasniti logiku svojih uređivanja (a i zanimljivo mi je kako niti jednom rečenicom nisi naveo zašto se ovo dogodilo i što su ustaše radile prije ustanka)? Kanikosen (razgovor) 18:59, 22. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Kanikosen, nisam taj članak u cijelosti pisao ja, a izvori su u članku. Pogledati osobito što još za vrijeme SFRJ piše Gojko Vezmar, te što kasnije piše Mario Jereb. Posrijedi su ozbiljni znanstveni radovi; ne nalazim da su zaključci tih autora osporeni u znanstvenoj periodici. U vodstvu ustanka su sudjelovali četnici (doduše komunistički vođa Gojko Polovina u svojim memoarima priča da ti ljudi, koje on imenuje imenom i prezimenom, nisu bili bilo četnici, nego tvrdi da su to zapravo bili talijanski agenti koji su se poslije po nalogu Talijana proglasili četnicima... pa bi ispalo da su talijanske obavještajne službe potaknule ustanak), a znatan broj njih su do kraja godine - do kada je provedena diferencijacija između partizana i četnika - postali pripadnici četničkih odreda i pukova; njih oko 3 i pol tisuće, na području Like, s velikim uporištem baš u središtu ustanka Srbu, gdje su ustanici bili ugostili talijansku vojnu posadu. O zločinima koje su počinili ustanici je puno napisano, i o tome nema neke sumnje: i sam Gojko Polovina govori da je vodstvo imalo muke u discipliniranju ustanika i da bi "negativnih pojava", tj. "pljačke, paljenja i slično" bilo i više da se vodstvo nije trudilo da ustanike koliko-toliko obuzda. Ustanci su kaotične operacije, po definiciji. U Vanjskim poveznicama imaš više djela koja nisu dostupna na web-u, ali u tom dijelu možeš pogledati u lako čitljivom članku kojega za Večernji list 2013. god. piše Ivica Radoša (koji će kasnije i tome posvetiti dio svoje knjige "Hrvatske kontroverze" iz 2014.) RadioElectrico (razgovor) 12:16, 23. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Koliko godina si ovdje trebao bi do sada znati kako se komunicira, ili me taguj da dobijem notifikaciju ili piši na mojoj stranici za razgovor. Ovo je posljednji put da ti ovdje odgovaram ako to ne uradiš, što bi ja sada trebao, svaki dan gledati tvoju stranicu za razgovor i čekati da odgovoriš? Kanikosen (razgovor) 12:26, 23. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Odgovorio sam ti na svojoj stranici, da li si dobio notifikaciju? Znaš da moraš dodati ime u zagrade i napisati ping ako želiš da bude notifikacija? Kanikosen (razgovor) 13:04, 23. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

S "@Example" predloškom? @Kanikosen RadioElectrico (razgovor) 13:20, 23. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Gledaj @Kanikosen @RadioElectrico . Samo pogledaj sada kod kako sam ja napravio, lagano je. Kanikosen (razgovor) 13:36, 23. siječnja 2021. (CET)[odgovori]

Ima li neki poseban razlog zašto je čišćenjem članka izbačno poglavlje "IOC – Međunarodni olimpijski odbor"? --Jure Grm, 9. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 14:01.

Ja u svojem uređivanju nisam maknuo to poglavlje. Pogledati ću gdje se izgubilo, pa ga vratim. @Jure Grm RadioElectrico (razgovor) 15:06, 9. veljače 2021. (CET)[odgovori]

Očito jesi: [33]. Ali sada je OK. Hvala na brzoj reakciji. --Jure Grm, 9. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 15:15.

Molim te nemoj uklanjati predloške bez minimalnog objašnjenja,[34][35] makar u sažetku uređivanja. Luburić ima itekakav problem sa stilom, to je rečeno na SZR i oko toga se složilo više ljudi - ako misliš da smo u krivu, molim te jasno to reci, nemoj gurati ovakve izmjene ispod radara. Ninja editing nije prihvatljiv. Također, Dan ustanka jest jednostran, to mi djeluje prilično očito. GregorB (razgovor) 20:09, 6. travnja 2021. (CEST)[odgovori]

OK, paziti ću da ubuduće ostavljam obrazloženje. Čini mi se da si vratio kod Vjekoslava Luburića predloške, bez da si pogledao što je u članku promijenjeno u zadnje vrijeme. Ranije je članak bio u velikoj mjeri prepisivan iz neke emigrantske i Luburiću naklonjene biografije, sada je sve više enciklopedijski i uključene su sve glavne činjenice koji na njegov život i djelo bacaju realistično svjetlo. @GregorB RadioElectrico (razgovor) 12:46, 8. travnja 2021. (CEST)[odgovori]

Da, problem je bio mahom u zadnja dva poglavlja, i to je definitivno puno bolje sada nakon tvoje izmjene, to je istina, ali ta izmjena mi je promakla jer je bila u drugom uređivanju koje također nije imalo sažetka. To je svakako moj previd, no ostaje samo ta napomena da je zbog transparentnosti takve stvari dobro nekako opisati, makar i s dvije riječi. GregorB (razgovor) 13:39, 8. travnja 2021. (CEST)[odgovori]

Onaj članak kojeg si nedavno (posljednjeg) napravio je pre malen! Predložio sam ga za brisanje jer članci na wikiju nemogu bit ovako mali. Lp. :/ Pomoćnik221 (razgovor) 11:28, 21. travnja 2021. (CEST)-Pomoćnik221[odgovori]

Jedan ili više članaka koje ste stvorili su prekratki, nedovoljno wikipedizirani, ne zadovoljavaju kriterij važnosti i/ili loše prevedeni strojnim prijevodom.
	Dragutin Jesih Članci su premješteni u imenski prostor Nacrt i biti će obrisani ako se do 05. svibnja 2021. ne prošire/wikipediziraju. Hvala! --Argo Navis (razgovor) 12:08, 21. travnja 2021. (CEST)[odgovori]

Hvala na pomoći, članak je sada dopunjen informacijama, izvorima, unutranjim i jednom vanjskom poveznicom (na biografsku knjigu o vlč. Dragitinu Jesihu). @Pomoćnik221 @EArgo Navis RadioElectrico (razgovor) 13:34, 21. travnja 2021. (CEST)[odgovori]

Ok. :) Pomoćnik221 (razgovor) 13:58, 21. travnja 2021. (CEST)-Pomoćnik221[odgovori]

Pozdrav. Možeš li mi reći izvor ovog teksta? Kiseli trokut ^razgovor 17:03, 3. lipnja 2021. (CEST)[odgovori]

Molim izvor(e) za ovaj odjeljak. Vjenceslav Levi ^razgovor 16:18, 28. lipnja 2021. (CEST)[odgovori]

Zahvaljujem, ugradio sam izvor na njegovo mjesto.RadioElectrico (razgovor) 16:42, 28. lipnja 2021. (CEST)[odgovori]

Bok, RadioElectrico. Ne znam odakle ti to da sam se uhvatio za argument da članak ne postoji na en.wiki, u sažetku mojeg brisanja izričito piše "Brišem članak na temelju rasprave na SZR-u članka, a i zato što krši Wikipedijino pravilo o vlastitom istraživanju i sintezi objavljene građe." Koji dio tog sažetka nije jasan? --Neptune, the Mystic 20:50, 24. lipnja 2021. (CEST)[odgovori]

Neptune, the Mystic, tvoje obrazloženje je neutemeljeno; i moram zaključiti da nisi pomno pročitao članak i se izmjene koje su u njemu učinjene nakon primjedbi na SZR. Praktično je svaka riječ u članku citat - i to iz vrlo ozbiljnih i prilično brojnih izvora. Pogledaj stvar još jednom - bez žurbe- kao što je to već bio učinio Ivi104. RadioElectrico (razgovor) 11:55, 25. lipnja 2021. (CEST)[odgovori]

Ne bih rekao da je moje obrazloženje neutemeljeno, pogotovo jer se uopće nisi osvrnuo na razloge zbog kojih sam izbrisao članak. U redu, precizirat ću. Naš projekt ima pravilo o vlastitom istraživanju i sintezi objavljene građe. Drugim riječima, na Wikipediji se ne smiju donositi zaključci na temelju različitih izvora. To ne znači da se tvrdnje ne smiju referencirati, nego da nije dopušteno na temelju izvora A i B doći do zaključka C koji nije naveden ni u jednom od izvora. Svakako pročitaj WP:OR i pripadajući odlomak o sintezi za više informacija. --Neptune, the Mystic 11:22, 26. lipnja 2021. (CEST)[odgovori]

Poštovani suradniče, s obzirom na brojne prigovore drugih suradnika na Vaš rad u vezi tema Hrvatske povijesti (v. Wikipedija:Kafić, Razgovor:Nezavisna Država Hrvatska, Razgovor:Bleiburška tragedija, Razgovor:Alojzije Stepinac, Razgovor:Rade Končar i drugi) dodjeljujem Vam topic ban u trajanju od jednog mjeseca na sve teme koje se odnose na Hrvatsku povijest. Uređivanje tog sadržaja za vrijeme trajanja topic bana zabranjeno Vam je, a ukoliko prekršite zabranu rada na temi, bit ćete blokirani u periodu od jednog mjeseca neovisno o preostalom trajanju zabrane. Molim također proučiti smjernice WP:VI, WP:PRO i WP:BVI, a posebnu pažnju obratiti na WP:SYNTH. Zahvaljujem! —Ivi104 02:23, 6. srpnja 2021. (CEST)[odgovori]

Fenomenalno. Samo si, Ivi104, zaboravio reći da su ti "brojni prigovori" dolazili isključivo od suradnika Thhhommmasss; više drugih suradnika zapravo mi je zadnjih mjesec dana uputilo zahvale za rad na člancima iz povijesti.RadioElectrico (razgovor) 14:13, 6. srpnja 2021. (CEST)[odgovori]

Poštovani suradniče, 32 fotografije koje ste postavili na ovaj projekt ne sadrži informaciju o licenciji. Puni popis datoteka možete pronaći ovdje (u tražilicu unesite svoje suradničko ime). Molim da navedenim fotografijama dodate ispravne informacije o licenciji. Upute se nalaze na Wikipedija:Slike a popis licencija nalazi se na Wikipedija:Slike/Oznake_za_slike. Ako isto ne učinite do 31. prosinca ove godine, navedene će slike biti izbrisane. Namjerno pogrešno označavanje slika može dovesti do zabrane postavljanja slika ili težih sankcija. Ukoliko je autor slike dao dopuštenje za njeno korištenje, molim da slijedite postupak potvrde mailom opisan ovdje. Zahvaljujem! —Ivi104 23:54, 2. rujna 2021. (CEST)[odgovori]

Pozdrav, RadioElectrico! Prije nekoliko dana proučavao sam suradničke statistike na XToolsu i primijetio sam da nekoliko suradnika s ophoditeljskim statusom zapravo nikad nije upotrijebilo ophoditeljske alate, a ti si jedan od njih. Želio bih te pitati znaš li da imaš taj status i planiraš li se ubuduće služiti danim ti alatima? Molio bih te da odgovoriš na ovu poruku čim prije. Hvala na razumijevanju! —Neptune 🕉 the Mystic 16:24, 11. rujna 2021. (CEST)[odgovori]

Neptune, the Mystic, nisam našao pravu motivaciju da koristim ophoditeljske alate; možda je bolje da se te ovlasti dadu nekom drugom.RadioElectrico (razgovor) 17:07, 14. rujna 2021. (CEST)[odgovori]

Zahvaljujem na odgovoru, ophoditeljski ti je status maknut. Budeš li ipak želio ophoditi u budućnosti, možeš se i sam predložiti na WP:PZDP-u. —Neptune 🕉 the Mystic 19:45, 14. rujna 2021. (CEST)[odgovori]

evo, odgovorili su mi. https://paste.pics/502ecac1adbd9f1aadc5dbe34ad67986 :)  Imbe  hind 💊 19:56, 24. siječnja 2022. (CET)[odgovori]

Lijepo si se to snašao. RadioElectrico (razgovor) 12:43, 27. siječnja 2022. (CET)[odgovori]

Ae :D  Imbe  hind 💊 13:02, 27. siječnja 2022. (CET)[odgovori]

Možeš li mi objasniti od kada četnički izvori gdje tvrde da su partizani samo napadali njih dok imamo 10000 primjera sukoba ustaša s partizanima×1943e dokaz da su partizani i ustaše surađivali? Skinuo sam knjigu, pogledao, odakle ti da tvrdnja za suradnju? Gdje su dokazi? Kanikosen (SZR) 14:07, 13. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

Nisam napisao takvo nešto. Citirao sam srpskog povjesničara Vladislava Sotirovića, koji doduše u svojem radu piše o primjerima suradnje između ustaša i partizana, a protiv četnika - ali nisam ga danas uopće citirao o toj stvari. Citirao sam njegove tvrdnje (iz uvodnog dijela članka) da su komunisti prikrivali i uništavali razne arhivske dokumente koji bi mogli baciti svjetla na okolnosti iz rata koje se nisu uklapale u njihovu propagandu, te je u desetljećima komunističkog režima povijesna znanost u cijelosti bila u službi političke propagande. O istome sam citirao hrvatsko-američkog znanstvenika Milana Vegu. Dakle, naravno da su partizani ratovali protiv NDH (ustaša i domobrana) - i uništili je. RadioElectrico (razgovor) 14:23, 13. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje i pokaži mi u izvoru da su partizani krivotvorili dokumente u arhivu, jer u tvom izvoru toga nema. Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj, idući put pretpostavljam da me ignoriraš. Kako bi ja to trebao znati da si mi odgovorio? Kanikosen (SZR) 15:01, 13. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

Citiranje Sotirovića sam prebacio u članak "Četnici u NDH". Teze su mu ozbiljno nedovoljno argumentirane, ali nisu lišene bilo kakvog argumenta (ja bih se čak usudio zaključiti - ne u samom tekstu članka, jer mi ovdje na wiki u principu ne objavljujemo vlastite zaključke, a osobito ne vlastita nagađanja - da se Sotirovićevi zaključci za razdoblje do kmapitulacije Italije poklapaju s dobro poznatom ocjenom ustaškog vrha da im četnici predstavljaju veću opasnost; te s okolnošću da su se partizani na samim početcima uglavnom borili protiv Talijana i četnika - koji su i jedni i drugi išli ustašama opako na jetra, ali se nisu smjeli sami upuštati u borbe ni s jednima od njih... doduše te argumente Sotirović uopće ne spominje, nego pojačava svoja mišljenja pozivanjem na zaključke četničkih obavještajaca i sličnim "odokativnim" argumentiranjem. Uglavnom, Sotirovićevi argumenti su vrijedni spomena, ali uz napomenu da su "kontroverzni". RadioElectrico (razgovor) 16:16, 15. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

Uklonio sam ti nečija osobna mišljenja i pokušaj uređivanja članka da na vrhu stoje ratni zločini kao da oni definiraju Partizanski pokret. Kanikosen (SZR) 16:45, 15. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

I molio bi da mi objasniš zašto nečije fiks ideje (Vladislava Sotirovića) zaslužuju mjesto u jednoj enciklopediji? Kada netko čita i vidi njegovo ime kao čitav podnaslov gdje se iznose njegove teze, a one su u rangu da je planet Zemlja ravna, zašto to stoji? Kanikosen (SZR) 16:51, 15. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

A valjda je tako kako ti kažeš: Sotirović nudi jako slabe dokaze svojim tezama, pa ih možda uopće ne treba spominjati. RadioElectrico (razgovor) 12:37, 17. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

Bok, molio bih te se ubuduće javiš nekom administratoru ako imaš problema s premještanjem članka na ispravan naziv. Nemoj ručno kopirati sadržaj jednog članka u drugi, potrebna nam je povijest doprinosa. —Neptune 🕉 the Mystic 15:52, 17. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

OK RadioElectrico (razgovor) 16:50, 17. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

Imam jedno pitanje... Koji je smisao ove izmjene? Zašto si izbrisao sadržaj stranice? Jesi li mislio premještati kakve članke ili...? —Neptune 🕉 the Mystic 18:30, 23. ožujka 2022. (CET)[odgovori]

Pokušavao sam organizirati da se stranica zove "Luhansk", kako glasi ime grada na ukrajinskom jeziku - tj. službenom jeziku države u kojoj se grad nalazi. Croxyz je izmjenom od 7. ožujka 2022. u 11:59 uspostavio stanje kako je danas. RadioElectrico (razgovor) 14:18, 28. ožujka 2022. (CEST)[odgovori]

Poštovani/a RadioElectrico, postavili ste sljedeće datoteke koje nemaju informaciju o licenciranju:

1. File:Hrvatska_Legija,_s_Pavelićem.jpg
2. File:Hrvatska_pomorska_legija1.jpg
3. File:Car_Josip_II..jpg
4. File:Hrvatska_zrakoplovna_legija.jpg
5. File:Vojvoda-ilija-trifunovic-bircanin-1942.jpg
6. File:Cattun_na_11._szetvegnaca_1944.jpg
7. File:Pavel_Morozov_optužuje_oca.gif
8. File:Direktiva_br._8_GŠ_VRS,_1995._god..jpg
9. File:Križni_put,_zarobljeni_domobrani.jpg
10. File:Vuneni_šapron-Jan_van_Eyck.jpg
11. File:Cetnici_i_Nijemci,_II._svjetski_rat.jpg
12. File:Chaperon.jpeg
13. File:Who_Stole_Feminism.jpg
14. File:Pogreb_Stjepana_Radića.jpg
15. File:Dopis_5._korpusa_A_BiH_27.12.1994..jpeg
16. File:Ljuba_Jovanovic_Čupa.jpeg
17. File:Bleiburg_zarobljenici.jpg
18. File:Uhićenje_jugoslavenskog_premijera_Dragiše_Cvetkovića_za_vrijeme_puča_1941.jpg
19. File:Jordan_Kuničić.jpeg
20. File:Četnici_na_Peristilu_1920.-ih.jpg
21. File:Operation_Achse.jpg
22. File:Velika_srbija.jpg
23. File:Epitaf-na_grobu_Nikole_Šopa_na_Mirogoju_u_Zagrebu.jpg
24. File:Službenička_iskaznica_Ljube_Drndića_iz_1945.jpg

Upute o ispravnom licenciranju datoteka pročitajte ovdje.

Nakon što dodate informaciju o licenci, slobodno uklonite predložak {{Slika za brisanje}}. Sva pitanja slobodno postavite u Kafiću.

Ako datoteke ne budu ispravljene do 5. kolovoza 2023., bit će izbrisane i uklonjene iz svih članaka koji ih koriste.

Hvala na razumijevanju!—Ivi104, 00:44, 27. srpnja 2023. (CEST)[odgovori]

Pozdrav R·E. Slučajno sam otvorio razliku Special:Diff/6830282/6830285 pa me nešto zainteresiralo: prebacuješ tvrdnju »Takvom prihvaćanju pridonijela ocjena hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana da Hrvatska treba uzeti još nešto vremena kako bi se dobro pripremila za konačno oslobođenje okupiranih područja« iz paragrafa za koji je dan jedan izvor u paragraf za koji je dan drugi izvor. U kojem se izvoru ta tvrdnja nalazi? Možeš li je ovdje u odgovoru točno citirati, molim te. pon_or (razgovor) 18:09, 30. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Hvala na opaski: opremio sam taj pasus na izvor - rad Alberta Binga, str. 391 RadioElectrico (razgovor) 09:05, 1. veljače 2024. (CET)[odgovori]

Nisam čitao osvrt na knjigu koji je ponuđen kao ref. u Special:Diff/7040352/7040354, ali u njemu ne pronalazim riječi Marcuse*, burž*, klasn*, diktat*, marks* i sl. pa mi taj pasus izgleda kao WP:SYNTH. Što se iz tog izvora točno prenosi u članak? pon_or (razgovor) 16:44, 17. listopada 2024. (CEST)[odgovori]

Ponor, ta referenca na prezentaciju knjige Ivice Miškulia o deliktu mišljenja (tj. o suzbijanju slobode govora) u komunističkoj Jugoslaviji je stavljena kao potpora pasusu gdje se navodi da su vlasti SFRJ bile netolerantne prema javnom iznošenju ideja koje bi mogle ugroziti prevlast marksističke (ljevičarske, dakle) ideologije i vlasti. Taj pasus završava riječima, da se pritom vlasti SFRJ pri tome NISU pozivale na Marcusea: "...za što se komunističke vlasti i nisu morale opravdavati Marcuseovim knjigama - s obzirom na to da su ideje diktature proletarijata i klasne borbe bile nerazdvojni dio tadašnje službene marksističke ideologije." U izvoru kojega se citira se posve jasno govori o tome da je represija protiv građa koji bi se usudili krtički govoriti o komunističkoj vlasti bila sustavna i daje predstavljala izraz u SFRJ vladajuće komunističke ideologije. RadioElectrico (razgovor) 15:22, 22. listopada 2024. (CEST)[odgovori]

Više naših pravila kaže da referencija treba izravno upućivati na ono što piše u izvoru (WP:NI, WP:PRO, WP:VI), tako da osvrt na knjigu ne može služiti kao referencija ZA knjigu. Referencija na knjigu treba uputiti na broj stranice na kojoj piše ta ideja, za naš članak samo prepričana (ne i naširoko interpretirana).

Mene je zagolicalo to što sadržaj paragrafa izgleda kao nečije mišljenje, a mišljenja treba započeti s "Hrvatski autor Ivica M. smatra da...", i to ako imamo jake razloge za uvrstiti baš njegovo mišljenje. Idealno bi bilo i (barem) na stranici za razgovor imati citat koji spominje i Marcusea i (ne)opravdavanje njegovim knjigama. Vjerojatno će nas malo moći doći do te knjige. pon_or (razgovor) 21:37, 23. listopada 2024. (CEST)[odgovori]

U referenci upućujem na prikaz, sačinjen po autoru Marinu Vlasoviću, i koji je prikaz objavljen kao članak u ČSP Vol. 54 No. 3, 2022. To je izvedeno ovako: - Marin Vlasović Prikaz knjige: Ivica Miškulin, "Usta širom zatvorena. Delikt mišljenja u komunističkoj Hrvatskoj 1980.-1990." (Zagreb: AGM, 2021), 273 str., Časopis za suvremenu povijest, Vol. 54 No. 3, 2022. - Misliš da treba drugačije? RadioElectrico (razgovor) 14:50, 24. listopada 2024. (CEST)[odgovori]

Trebamo znati gdje u knjizi Usta širom zatvorena, dakle na kojoj stranici, piše »Marcuseovi stavovi su bili u suglasju s politikama kakve su se u to doba prema "pojavama" bilo kakvih "reakcionarnih buržoaskih" političkih ideja provodile u SFR Jugoslaviji«

Također, na kojoj stranici Miškulin piše »za što se komunističke vlasti i nisu morale opravdavati Marcuseovim knjigama - s obzirom na to da su ideje diktature proletarijata i klasne borbe bile nerazdvojni dio tadašnje službene marksističke ideologije«

Ako to ne piše tako u Miškulinu, onda imamo problem WP:SYNTH i općenito WP:VLI.

Citat iz Marcusea u prijevodu S. Bašić ništa ne pomaže jer se Marcuse tu ne bavi Jugoslavijom. U opsegu koji je sada u članku on bi mogao kršiti autorska/prevoditeljska prava, mislim da ćemo to morati sakriti. Ima nešto o zakonskom okviru toga u čl. Citiranje: mjera treba biti opravdana svrhom, što bi u akademskom publiciranju značilo da citiramo ono čime ćemo se poslije baviti, iako na Wikipediji imamo i ograničenje da se ne bavimo našim osvrtima na citat jer je to opet vlastito istraživanje. pon_or (razgovor) 15:58, 24. listopada 2024. (CEST)[odgovori]

Evo izveo sam danas promjene u pravcu kako ti sugeriraš, pa pogledaj. RadioElectrico (razgovor) 11:40, 5. studenoga 2024. (CET)[odgovori]

Pozdrav, ostavio bih jednu opasku na Special:Diff/6911111 u članku hrvatski jezik. Hrvatski jezik kao organski, živi jezik se razlikuje od standariziranog, dogovorenog, književnog jezika. U modernom razdoblju možemo govoriti o utjecaju standardnog jezika na živi jezik jer su govornici u tolikom mjeri izloženi i tjerani koristiti standardni oblik jezika. Pojedini dokumenti pisani u povijesnom razdoblju 13., 17. ili 18. stoljeća koji su nepoznati široj govornoj zajednici nisu mogli utjecati na živi jezik.

Odnosno, što želim reći, ovome nije mjesto u odlomku "Povijesni razvoj hrvatskog jezika", već u nižem odlomku "Podrijetlo hrvatskoga književnog jezika", koji bi se jednako tako mogao zvati "Povijesni razvoj hrvatskog književnog jezika". koora ❯❯❯ razgovor 12:52, 15. travnja 2024. (CEST)[odgovori]

Koora, čini mi se da možemo o "povijesnom razvoju hrvatskog jezika" govoriti i u vremenima prije nego što je postojao standardizirani hrvatski književni jezik. Za usporedbu čitam na enWiki na članku "English language": "Unlike Icelandic and Faroese, which were isolated, the development of English was influenced by a long series of invasions of the British Isles by other peoples and languages, particularly Old Norse and French dialects." RadioElectrico (razgovor) 14:57, 28. travnja 2024. (CEST)[odgovori]

Znam da još uvijek radiš na članku Odcjepljenje, ali molim te pripazi na pravopis. Usput, možda će ti biti lakše (pogotovo u vizualnom uređivaču) da citiraš izvore s nekim od predložaka za citiranje. – Croatia 925 (razgovor) 17:16, 23. studenoga 2024. (CET)[odgovori]

Hvala, Croatia 925. RadioElectrico (razgovor) 17:44, 23. studenoga 2024. (CET)[odgovori]