Razgovor:Jugoslavenska narodna armija

nije istina da je negdje korištena isključivo ćirilica i ostale gluposti koje su napisane. Točno je da je službeni jezik bio srpsko-hrvatski, a pismo latinica.

Ja isto tako mislim, a tih vojnih knjiga sam se za vrijeme rata načitao. Bile su lijepo na smeću. Goran 02:25, 31. ožujak 2007. (CEST)

Ne mogu vjerovati da je ovdje do sad pisalo nešto u stilu viši časnički čin - major. Samo za naše Oružane snage možemo govoriti o časničkim činovima, u ostalim vojskama su to i dalje oficiri. Drugo je da sad Crna Gora uvede serdare i vojvode te buharbaše onda bi ih zvali po njihovo. Što ćemo sad zaboraviti na tu internacionalnu inačicu, tj. riječi oficir i podoficir (non-commisioned officer). Pa nećemo valjda. Čak i da za naše potrebe kažemo Field Marshal iz Velike Britanije - bolje je Stožerni general iz Velike Britanije. Ali iz jedne zemlje ćemo uvijek govoriti da se radi o oficirima i ne prjevoditi - iz Srbije! Goran 02:25, 31. ožujak 2007. (CEST)

Preskočeni su stadiji pa ih ovdje dajem o zagradama: JNA = VJ+VRS (+SVK- vojska tzv. Krajine)= (Vojska Srbije i Crne Gore - Državna rahmetli zajednica, slava Bogu) = te onda srpska i crnogorska vojska odvojeno. Ubaciti, dakle,

- srp.vojsku "krajina" i

- Vojsku SiCG. Pozz

--Markus cg (razgovor) 04:49, 27. lipanj 2008. (CEST)

Dat je u tekstu tačan popis načelnika Generalštaba JNA 1945.-1992. godina. No, s obzirom na linije subordinacije valja napomenuti da načelnici GŠ igraju drugorazrednu ulogu u odnosu na ministre odbrane (savezni sekretar za narodnu odbranu). Slikovito: Kadijević je bio ministar (sekretar) a Adžić načelnik GŠ. Sam GŠ je bio organizaciona jedinica Ministarstva obrane (SSNO-a).

--Markus cg1 (razgovor) 13:59, 23. kolovoz 2008. (CEST)

Savezni sekretar za NO, osim što je bio savezni dužnosnik (funkcioner), bio je u zapovjednom lancu te je vršio poslove rukovođenja i zapovjedanja OS SFRJ. Za poslove zapovjedanja bio je odgovoran Predsjedništvu SFRJ. Savezni sekretarijat za NO bilo je stožerno tijelo vrhovnog zapovjedanja OS SFRJ u cijelini (JNA i TO). Gledajući strogo formalno, popis sekretara za NO bi trebalo dodati u članak Oružane snage SFRJ. --Suradnik13 (razgovor) 19:24, 23. kolovoz 2008. (CEST)

Nema ih puno: otprilike od 1945. do 1953. Tito, onda Gošnjak do mislim 1967., pa Ljubičić do 1982., onda Mamula do 1988., Kadijević do januara 1991. a onda Adžić kao v.d. vršilac dužnosti do 8. maja 1992.

--Markus cg1 (razgovor) 19:51, 23. kolovoz 2008. (CEST)

U tekstu stoji da se za Ljubičićevo vrijeme:

...prestaje se poštivati Zakon o ravnomjernom sudjelovanju svih naroda u popuni profesionalnog kadra u JNA.

Nije mi poznato da je takav zakon postojao. Mislim da se radi o neodgovarajućoj formulaciju. Da li neko ima dokaz da je takav zakon postojao?

--Markus cg1 (razgovor) 14:03, 23. kolovoz 2008. (CEST)

U knjizi novijeg izdanja istog autora, Ive Goldsteina, taj se Zakon spominje na 528. stranici (Hrvatska povijest, Europapress holding, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-300-089-3), a o unošenju u Ustav iz 1974. godine zahtjeva za ravnomjernošću zastupljenosti republika i autonomnih pokrajina piše Davor Marijan. Pretpostavljam da je većina podataka vezanih uz JNA bila pokrivena vojnom tajnom, a danas se možemo samo osloniti na radove povjesničara. --Roberta F. 22:07, 23. kolovoz 2008. (CEST)

Evo, zbilja sam se zainteresovao za ovo, pa sam pronašao Ustav SFRJ iz 1974.g. Gore navedeni autori su vjerovatno mislili na čl. 242. toga Ustava koji glasi:

U pogledu sastava starješinskog kadra i podstavljenja na najviše komandne dužnosti i rukovodeće položaje u Jugoslovenskoj narodnoj armiji primjenjuje se načelo što srazmjernije zastupljenosti republika i pokrajina.

Ostaje otvoreno pitanje da li je, shodno Ustavu SFRJ, zakon o narodnoj odbrani i/ili oružanim snagama (ili nešto slično) predviđao decidno ono što se tvrdi u članku, što sumnjam, jer je "ustav" stariji od zakona.

Dok se pitanje tačnog imena mogućeg zakona (člana toga zakona i tačne formulacije koji se pominje u tekstu) ne riješi, u odnosu na navod iz članka, uočavam dvije razlike:

1. Nije u pitanju zakon o ravnomjernom sudjelovanju naroda već republika i pokrajina.

2. u čl. 242 Ustava SFRJ govori se o načelu što srazmjernije zastupljenosti a ne o ravnomjernoj zastupljenosti - ustavna varijanta je "labava" formulacija a u tekstu se govori o stoprocentnom imperativu.

--Markus cg1 (razgovor) 23:00, 23. kolovoz 2008. (CEST)

Dodajem: Kako je Ustav donešen 1974. a Ljubičić je bio ministar odbrane do (mislim) oko 1981.-1982.g., podaci što ih daje Marijan ne daju povoda da se zaključi da je za Ljubičićevo vrijeme bilo dramatičnog nepoštivanja odredbi o ravnopravnosti.

Moram primjetiti i neke netačnosti kod samog Marijana. Na primjer, govori o ...VPO Vojnog podruèja Titograd... a takvo što uopšte nije nikada postojalo (vjerovatno misli na 9.VPS, k-md. Kumbor). Pa ni 9. VPS nije bio operativno-strategijski nivo komandovanja za doba SFRJ. Za doba SFRJ Crna Gora nije imala niti jednu operativno-strategijsku komandu na svojoj teritoriji. Ima i drugi netačnih mjesta kod Marijana.

--Markus cg1 (razgovor) 23:10, 23. kolovoz 2008. (CEST)

Jedna ispravka. Ustav je pravni akt višeg ranga, odnosno zakon mora biti u skladu s njim. S tim u vezi pogrešna je formulacija da je ustav stariji od zakona (možda nisam dobro shvatio smisao rečenog).

Nadalje. U članku o JNA ima valjda najmanje o JNA. Tu ima svega i svačega, od zastupljenosti narodnosti do službenog jezika, od sumnjičavosti prema Miloševiću, do njegovog podržavanja. Je li netko zainteresiran napisati članak o JNA kako spada? JNA je ipak bila vojska. A u članku ne vidim ništa vojno, odnosno svedeno je na nevažno. Rado bih se i sam uključio u pisanje. --Suradnik13 (razgovor) 23:12, 23. kolovoz 2008. (CEST)

Oko Ustava: stavio sam navodnike na ustav a ne na "stariji". Smisao je jasan, mada ne-pravnički, bitno je da se razumijemo. Članak o JNA je zbilja loš i da je to članak o Armiji DDR-a onda OK. Ali, ova je vojska mnogo jada zadala i ostavila. Svakako da se mora napraviti veoma, veoma studiozna članak, a ne razglednica.

--Markus cg1 (razgovor) 23:16, 23. kolovoz 2008. (CEST)

Da, članak je loš, dopunjen je podacima koje sam pronašla usput obrađujući neke druge teme, a pretpostavila sam da su ti podaci od značaja, jer se JNA vrlo rado bavila politikom. Autori koje sam navela, napisali su koja im je literatura bila podloga za pisanje njihovih knjiga/radova, tako da se i te tvrdnje mogu provjeriti. Razmišljanja i sjećanja mogu biti vrlo subjektivna, zato i težimo vjerodostojnim izvorima. --Roberta F. 23:54, 23. kolovoz 2008. (CEST)

JNA svakako mora biti jedan od najstudioznijih članaka na ovoj Wikipediji. Razloge svi znamo, ili ih manje-više naslućujemo. Marijan je sjajan autor, kao takav apsolutno referentan za ovu ovlast, mada poneka greška promakne, no svejedno.

Brojni izvori o JNA su objavljeni i dostupni i oni mogu biti temeljem za članak. 13-stica je sasvim u pravu: date su prednosti nekim detaljima oko JNA (koji su takođe važni), ali JNA je, kako reče, bila vojska, a ta je vojska, dame i gospodo, vodila ratove..i to protiv "vlastitog" stanovništva. Potrebno je veoma detaljno objasniti genezu te svinjarije. Ne možemo se osloniti samo na Mamulu, on se, što će siroma, njom vadio...iz zna-se-čega.

--Markus cg1 (razgovor) 00:03, 24. kolovoz 2008. (CEST)

citiram: Tokom Drugog svetskog rata osnovana je 21. decembra 1941. godine, na rođendan Josifa Visarionoviča Staljina, u mestu Rudo Prva proleterska NOU brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (skraćeno NOVJ), kao deo partizanskih jedinica. Taj dan se kasnje slavio kad Dan NOVJ i JA sve do 1948. godine i donošenja rezolucije Informbiroa od kada se kao Dan JA slavi prvo borbeno krštenje Prve proleterske brigade, 22.decembar. ovo je sa srpske Wikipedije - http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B0_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0 a usput provjereno na literaturi

Wk

u kojoj ... ? Ti si ili mlad ili nisi živio u Yu, jer bi se sjećao da je "Dan Armije" bio "22. decembra" ... slobodno ispravi na sr.wiki, i kao izvor navedi hr.wiki! -- -- Jure Grm, 1. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 01:58 sati. (CET)

Točno je da je u Rudome 21. prosinca 1941. osnovana Prva proleterska brigada, a 22. prosinca 1941 verć se nalazila kilometrima od Rudog. Poslan je i pozdravni telegram (radiogram) drugu Staljinu kako je na njegocv rođendan osnovana Prva proleterska brigada. Taj se datum "slavio" sve do Rezolucije Informbiroa, a tada je promijenjeno da nije bitno postrojavanje već je bitan datum prve bitke, koja se stvarno odigrala 22. prosinca 1941.

Bilo bi dobro raščistiti i pojam partizanskih odreda i dobrovoljačkih odreda (vojske)u imenu vojske.

Nenad Nikolić — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.139.114.106 (razgovor • doprinosi)