Letonski jezik

Letonski jezik
latviešu valoda
Države	Latvija
Regije	Sjeverna Europa
Etnicitet	Latvijci
Govornici	1,5 milijuna (materinski, 2023.) oko 3,2 milijuna (ukupno)
Razredba	indoeuropski  baltički   istočnobaltički    latvijski
Službeni status
Služben	Latvija EU
Jezični kôd
ISO 639-1	lv
ISO 639-2	lav
ISO 639-3	lav
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Letonski jezik ili latvijski jezik, (ISO 639-3: lav; letonski jezik, latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Europske unije. Materinskim je jezikom Letoncima.

Letonski jezik pripada istočno-baltičkoj podgrupi baltičkih jezika u indoeuropskoj jezičnoj skupini. Letonski jezik i litavski su veći živi baltički jezici, dok govornika pruskoga jezika danas ima vrlo malo.

Postoji 1,5 milijuna ljudi koji govore letonski jezik u Letoniji^[1] i oko 150.000 u inozemstvu. Zbog velike imigracije u vrijeme SSSR-a, danas je letonski jezik materinski jezik samo oko 60 % stanovništva Letonije.

Baltički jezici su od izuzetnoga značaja za jezikoslovlje jer su zadržali mnoge vrlo stare osobine, za koje se vjeruje da su postojale u ranim fazama proto-indoeuropskog jezika.

Letonski (latvijski) se kao poseban jezik pojavio u 16. stoljeću. Najstariji pisani tekstovi na letonskom su prijevod crkvenih himni, koje je 1530. napisao Nicholas Ramm, njemački pastor u Rigi.

Najbliži rođaci baltičkim jezicima su slavenski jezici. Postoje 3 dijalekta u latvijskom: livonijski, latgalijanski i srednji dijalekt. Srednji dijalekt je osnova književnog jezika.

Raniji alfabet latvijskog bio je ekvivalentan njemačkom. Danas se alfabet sastoji od 33 slova i gotovo potpuno je fonetski (po pravilu: čitaj kako je napisano), tj. grafemi odgovaraju morfemima.

33 slova latvijske (letonske) abecede:

Sintaksa latvijskoga (letonskoga) jezika se razvila pod njemačkim utjecajem.

Postoje dva gramatička roda i sedam padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, lokativ, i vokativ (kao i u hrvatskom jeziku).

Neke latvijske (letonske) riječi:

• zeme "zemlja"
• debess "nebo"
• ūdens "voda"
• uguns "vatra" (usp. "oganj")
• vīrietis "muškarac"
• sieviete "žena"
• ēst "jesti"
• dzert "piti"
• liels "veliko"
• mazs "malo"
• nakts "noć"
• diena "dan"

Neki brojevi:

• viens "1"
• divi "2"
• trīs "3"
• četri "4"
• pieci "5"
• seši "6"
• septiņi "7"
• astoņi "8"
• deviņi "9"
• desmit "10"
• vienpadsmit "11"
• divpadsmit "12"
• divdesmit "20"
• simts "100"

• Ethnologue (14th)
• Ethnologue (15th)
• Letonika
• englesko-latvijsko-engleski rječnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. travnja 2006. (Wayback Machine)
• rusko-latvijsko-ruski rječnik
• Primjeri latvijskih riječi i izraza (sa zvukom)

v • u Službeni jezici Europske unije bugarski • češki • danski • engleski • estonski • finski • francuski • grčki • hrvatski • irski • latvijski • litavski • mađarski malteški • nizozemski • njemački • poljski • portugalski • rumunjski • slovački • slovenski • španjolski • švedski • talijanski Izvor: Službene mrežne stranice EU • Vidi još: Nazivi EU na raznim jezicima