Joseph Dalton Hooker
| Joseph Dalton Hooker | |
 Joseph Dalton Hooker | |
| Rođenje | 30. lipnja 1817. Halesworth, Suffolk |
|---|---|
| Smrt | 10. prosinca 1911. Sunningdale, Berkshire |
| Državljanstvo | Britansko |
| Polje | Botanika (Spermatophyta, Algae, Bryophyta, Pteridophyta), mikologija |
| IPNI kr. | Standardna autorska kratica Hook.f. može biti korištena za naznačavanje ove osobe u citiranju botaničkog imena. |
| William Jackson Hooker (otac) | |
| Portal o životopisima | |
Sir Joseph Dalton Hooker (30. lipnja 1817.—10. prosinca 1911.) bio je jedan od najboljih britanskih botaničara i istraživača 19. stoljeća. Hooker je osnivač zemljopisne botanike te je bio najbliži prijatelj Charlesa Darwina.[1]
Hooker je rođen u gradu Halesworth, okrugu Suffolk, u Engleskoj. Bio je drugi sin slavnog botaničara Sira Williama Jacksona Hookera i Marije Sarah Turner. Školovan je u srednjoj školi Glasgow i završio je studij na medicinskom fakultetu također u Glasgowu. Poznat po svojim botaničkim putovanjima i studijama te poticanju Charlesa Darwina i Darwinovih teorija. Mlađi je sin Sir Williama Jacksona Hookera, bio je pomoćnik direktora Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu od 1855. do 1865., a naslijedio je svog oca, zatim je bio direktor od 1865. do 1885. godine.[1]
Hooker je, za razliku od svog oca, imao prednosti formalnog obrazovanja i diplomirani je doktor medicine na Sveučilištu u Glasgowu 1839. Zahvaljujući poznavanju očevog herbarija, bio je dobro pripremljen za prvo od svojih brojnih putovanja - kao kirurg - botaničar na brodu HMS Erebus na antarktičkoj ekspediciji 1839–43. Nakon toga uslijedio je stalan niz publikacija, isprekidanih njegovim vlastitim putovanjima: “Botanika antarktičkog putovanja H.M. Discovery Ships Erebus i Terror” 1839–1843 (1844–60); “Rhododendrons of Sikkim-Himalaya” (1849); “Priručnik novozelandske flore” (1864.); “Flora Britanske Indije” (1872–97); i “Journal of a Tour in Marocco and the Great Atlas” (1878). Njegova posljednja velika botanička ekspedicija, na Rocky Mountains i Kaliforniju (1877.), dovela je do objavljivanja nekoliko važnih radova koji se tiču odnosa američkih i azijskih flora. Njegova su putovanja rezultirala otkrićem novih vrsta za znanost, od kojih su mnoge ubrzo uvedene u hortikulturne krugove. Međutim, još su važniji podaci koji su mu priskrbili međunarodnu reputaciju biljnog geografa.[1]
Godine 1851. Joseph Hooker oženio je Frances Henslow, kćer botaničara Johna Stevensa Henslowa. Šestero djece preživjelo je njezinu smrt 1874. S drugom ženom, Hyacinth Symonds Jardine, s kojom se oženio 1876., imao je dva sina. Postao je pomoćnik direktora Kewa 1855., položaj koji je zadržao do 1865., kada je naslijedio svog oca na mjestu direktora, služeći u tom svojstvu do vlastitog umirovljenja 1885. Hookeru su pripale mnoge počasti, uključujući predsjedništvo Kraljevskog društva (1872. – 77) i vitešku titulu (1877.). Ostao je aktivan sve do nedugo prije svoje smrti.[1]
Jedan od najznačajnijih rezultata njegovih putovanja bio je pokušaj objašnjenja geografske rasprostranjenosti biljaka i njihovih naizgled nenormalnih varijacija. Kao blizak prijatelj Charlesa Darwina i dobro upoznat s potonjim ranim radom, Hooker je, zajedno s geologom Sir Charlesom Lyellom, predsjedao povijesnim sastankom Linneovog društva (London) u srpnju 1858. Njihova je funkcija bila presuditi prioritetne tvrdnje o prirodnoj selekciji kao mehanizmu evolucije, koje su istodobno iznijeli Darwin i Alfred Russel Wallace. Podržavajući znanstvenu tvrdnju koja je uskoro bila napadnuta na izvanznanstvenim osnovama, Hooker je među prvima pokazao važnost i primjenjivost evolucijske teorije na botaniku općenito, a posebno na geografiju biljaka. Vrhunac Hookerove karijere došao je 1883. s objavljivanjem posljednjeg sveska “Genera Plantarum”, napisanog u suradnji s Georgeom Benthamom. Ova svjetska flora, koja opisuje 7569 rodova i približno 97 000 vrsta biljaka koje nose sjemenke, temelji se na osobnom pregledu navedenih primjeraka, od kojih je velika većina pohranjena u Kewu.[1]
Godine 1851., oženio je Frances Harriet Henslow (1825.—1874.), kćer Johna Stevensa Henslowa. Imali su 4 sina i 3 kćeri:
- William Henslow Hooker (1853.—1942.)
- Harriet Anne Hooker (1853.—1945.)
- Charles Paget Hooker (1855.—1933.)
- Marie Elizabeth Hooker (1857.—1863.), umrla sa 6 godina
- Brian Harvey Hodgson Hooker (1860.—1932.)
- Reginald Hawthorn Hooker (1867.—1944.), statističar
- Grace Ellen Hooker (1868.—1955.)
Nakon ženine smrti 1874. godine, 1876. je oženio Hyacinth Jardine (1842.—1921.), kćer Williama Samuela Symondsa. Imali su 2 sina: