Hrvatska kopnena vojska

Hrvatska kopnena vojska
Osnovana	1991.
Država	Hrvatska
Odanost	Oružane snage Republike Hrvatske
Vrsta	Kopnena vojska
Veličina	7000
Sjedište	Karlovac
Geslo	"Domovini Vjerni"
Marš	"Mi smo Garda Hrvatska"
Dan postrojbe	28. svibnja
Oprema	Popis opreme Hrvatske vojske
Zapovjednici
Trenutačni zapovjednik	General bojnik Blaž Beretin
Znakovlje
Zastava hrvatske vojske

Hrvatska kopnena vojska (HKoV) je grana kopnenih snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske. Brojčano je najveća od tri grane Hrvatske vojske. HKoV je glavna snaga za obranu zemlje od vanjskih prijetnji, a osim zadaće obrane Republike Hrvatske, HKoV ima i zadaću sudjelovanja u operacijama potpore miru i humanitarnim operacijama u sklopu međunarodnih snaga, kao i zadaću sprječavanja i otklanjanja posljedica izvanrednih situacija u zemlji uzrokovanih prirodnim i tehničkim nesrećama i katastrofama.^[1]

HKoV ima postrojbe borbenih grana (mehanizirano i oklopno mehanizirano pješaštvo), grane borbene potpore (topništvo, protuzračna obrana, inženjering, komunikacije, nuklearno-biološko-kemijska obrana, vojna policija i vojnoobavještajne jedinice) i službi podrške (opskrba, transport, održavanje i sanitarija).^[2]

Osnovna misija HKoV-a je obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Hrvatska vojska odgovorna je za provođenje ratnih operacija samostalno i uz potporu drugih grana, vodeći borbu na kopnu, na obali i na otocima.^[3]

U pretpostavljenoj ratnoj ili kriznoj situaciji, kopnene snage djelovat će kao okosnica i glavna snaga za uspješnu provedbu obrane vlastitog teritorija i za sudjelovanje u operacijama izvan zemlje u sustavu kolektivne obrane NATO saveza.^[4]

U ratnim situacijama Hrvatska vojska odgovorna je za provedbu zajedničkih obrambenih i ofenzivnih operacija u obrani teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i sudjelovanje u obrani države i saveznika sukladno članku V.

• Postizanje i održavanje optimalne razine spremnosti snaga za odvraćanje od agresije na Republiku Hrvatsku.

• Razvoj i održavanje sposobnosti sudjelovanja u zajedničkim operacijama i provedbi obrambenih i ofenzivnih operacija.
• Razvoj i održavanje sposobnosti za provedbu netradicionalnih vojnih zadaća i zadaća odgovora na asimetrične prijetnje (terorizam, nezakonita trgovina i krijumčarenje oružja za masovno uništenje, ljudi i droga).
• Razvoj i održavanje sposobnosti sudjelovanja u međunarodnim vojnim operacijama i humanitarnim operacijama u okviru međunarodnih snaga
• Sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru.
• Sudjelovanje u potpori savezničkim snagama u Hrvatskoj.
• Sudjelovanje u aktivnostima kontrole oružja i izgradnja povjerenja i sigurnosnih mjera.
• Razvoj i održavanje sposobnosti sudjelovanja u podršci pružanju pomoći civilnim institucijama u zemlji u kriznim situacijama, zaštiti i spašavanju te u podršci civilnom društvu.
• Komunikacijska i informacijska podrška Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Hrvatska vojska od 2015. godine doprinosi sljedećim misijama NATO-a:

• NATO-ove EFP borbene skupine (Mađarska i Poljska)
• Operacija Odlučna potpora (Afganistan)
• Međunarodne snage za sigurnost i pomoć NATO-a (ISAF) (Afganistan)
• Operacija Potpora miru (Kosovo)
• Misija NATO-a u Iraku
• Operacija Sea Guardian u Sredozemnom moru

Hrvatska vojska od 2017. godine bila je uključena u sljedeće misije UN-a:

• Misija UN-a za referendum u Zapadnoj Sahari
• Privremene snage UN-a u Libanonu
• UN-ova vojna promatračka skupina u Indiji i Pakistanu

Hrvatska vojska je u prošlosti pridonijela i:

• Promatračka misija UN-a u Gruziji
• Misija UN-a za potporu Istočnom Timoru
• Misija UN-a u Sijera Leoneu
• Misija UN-a u Etiopiji i Eritreji
• Misija UN-a u Južnom
• Misija UN-a u Liberiji
• Misija UN-a na Cipru

Hrvatska vojska svoj dan obilježava 28. svibnja u spomen na dan kada su pripadnici 1., 2., 3. i 4. brigade Zbora narodne garde postrojeni i položili prisegu na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu.^[7]  Organizacija prvih postrojbi ZNG-a uslijedila je nakon "Krvavog Uskrsa" 1991. godine, kada je postalo očito da će se Republika Hrvatska morati braniti organiziranim vojnim snagama. Prvim postrojbama kopnenih snaga Hrvatske vojske smatraju se prve postrojbe nacionalne vojske, a iz njihovih aktivnih jezgri proizašle su gardijske brigade: 1. gardijska brigada "Tigrovi", 2. gardijska brigada "Gromovi", 3. gardijska brigada "Kune" i 4. gardijska brigada "Pauci"^[8][9] postrojbe koje su tijekom Domovinskog rata bili su okosnica i glavni nositelji svih operacija koje je izvodila Hrvatska vojska. Pripadnici stražarskih brigada borili su se na bojištima diljem Republike Hrvatske tijekom najtežih borbi i odlučujućih trenutaka u Domovinskom ratu, a zajedno s pripadnicima pričuvnih pješačkih brigada, koje su također osnovane 1991. godine, sudjelovali su u borbama za Vukovar, Dubrovnik, Zadar, Karlovac, Gospić, Novsku i Okučane, u borbama za očuvanje državnih granica u Posavini, Banovini, Lici, na istoku u Slavoniji i na jugu u zaleđu Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Profesionalni i pričuvni pripadnici kopnenih snaga Hrvatske vojske sudjelovali su i bili glavna snaga i potpora u pripremi i provedbi operacija poput operacije "Spaljena zemlja" 1992., operacije "Maslenica" 1993. i oslobodilačkih operacija 1995. koje su konačno dovele do oslobođenja okupiranog teritorija i uspostave cjelovitosti Republike Hrvatske. Svojom snagom i umijećem ratovanja uložili su najveći napor i proslavili kao pobjednike u operacijama "Bljesak", "Ljeto '95" i "Oluja".^[10]  Nakon briljantne pobjede u "Oluji", uslijedile su operacije "Maestral" i "Južni potez". Završnim operacijama 1995. godine uspostavljena je vojna ravnoteža snaga u regiji, a protivnička strana morala je izravno priznati hrvatsku vojnu silu, a taj odnos snaga prisilio je protivničku stranu na mirno rješenje reintegracije hrvatskog Podunavlja.^[11][12]

Iz Hrvatske narodne garde proizašle su brojne postrojbe Hrvatske vojske, uključujući:

• 1. hrvatski gardijski zbor
• 1. gardijska brigada "Tigrovi"
• 2. gardijska brigada "Gromovi"
• 3. gardijska brigada "Kune"
• 4. gardijska brigada "Pauci"
• 7. gardijska brigada "Pume"
• Hrvatska 104. brigada
• 204. vukovarska brigada

Završetkom Domovinskog rata kopnene snage Oružanih snaga Republike Hrvatske započinju svoju transformaciju, redukciju i prijelaz u mirnodopsku organizaciju s teritorijalnim načelom obrane.

Krajem 2002. godine započelo je formiranje Hrvatske kopnene armije kao jedne od grana Oružanih snaga Republike Hrvatske. Na čelu postrojbe je general-pukovnik Marijan Mareković, koji je ujedno i njezin prvi zapovjednik i tu je dužnost obnašao do 19. ožujka 2007. godine.

Ubrzo nakon ustroja postrojbe HKov, osim osnovnih zadaća u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dobivaju i zadaće sudjelovanja u međunarodnim operacijama pod vodstvom NATO-a i misijama UN-a.

Hrvatska vojska je 2007. godine reorganizacijom napustila strukturu korpusa i teritorijalni princip obrane, a od četiri brigade osnovane su dvije sa zapovjedništvom u Vinkovcima i Kninu.

1. Marijan Mareković (31. prosinca 2002. – 19. ožujka 2007.)
2. Mladen Kruljac (19. ožujka 2007. – 10. srpnja 2011.)
3. Dragutin Repinc (11. srpnja 2011. – 1. listopada 2014.)
4. Mate Ostović (1. listopada 2014. – 31. prosinca 2017.)
5. Siniša Jurković (31. prosinca 2017. – 15. ožujka 2020.)
6. Boris Šerić (15. ožujka 2020. – 23. listopada 2023.)
7. Tihomir Kundid (23. listopada 2023. – 22. srpnja 2024.)
8. Blaž Beretin (22. srpnja 2024. –)

Hrvatska vojska je dobrovoljačka snaga koja od 2020. godine broji 7.000 djelatnika i 150 državnih službenika i namještenika.  Vojska također može pozvati 6.000 pričuvnog osoblja koje služi do 30 dana svake godine.

Dvije glavne borbene formacije Hrvatske vojske su Gardijska oklopno-mehanizirana brigada koja je pak podijeljena na jedan tenkovski bataljun opremljen glavnim borbenim tenkovima M-84A4 Snajper, jedan oklopni bataljun dopunjen glavnim borbenim tenkovima M-84A4 Snajper, kao i borbenim vozilima pješaštva M80A1 te dvije mehanizirane bojne naoružane BVP-ovima M80A1. Druga glavna borbena postrojba Kopnene vojske su Gardijska mehanizirana brigada podijeljena s tri mehanizirane bojne opremljene oklopnim transporterima Patria CRO i jednom motoriziranom bojnom opremljenom vozilima Oshkosh M-ATV. Obje brigade opremljene su jednom topničkom bojnom, bojnom protuzračne obrane, inženjerijskom bojnom, jednom izviđačkom satnijom, satnijom za vezu, kao i jednom logističkom satnijom. Takva jedinstvena organizacijska struktura glavnih borbenih formacija, koje se organiziraju kao male, vrlo sposobne snage s naglaskom na mobilnost, svestranost i kvalitetu, ima jasan cilj da budu sposobne biti brzo raspoređene i djelovati s visokim stupnjem fleksibilnosti kao dio većih multinacionalnih borbenih snaga. Da bi takva organizacijska struktura funkcionirala, mora biti raspoređena s visokom razinom obuke i opremljena modernim sustavima naoružanja koji stavljaju naglasak na preciznost, brzu mobilnost i interoperabilnost s drugim partnerima NATO-a. U tu svrhu, Hrvatska vojska također je intenzivno obučavala sa svojim NATO partnerima na brojnim godišnjim vježbama kao što su, između ostalih, "SHIELD", "Immediate response", "SAVA STAR"  te je bila dio NATO-ove pojačane prednje prisutnosti.^[13][14]

Pričuvne postrojbe bile su jedan od temelja na kojima je izgrađena Hrvatska vojska u Domovinskom ratu. Domobranstvo je obnovljeno i postalo zasebni dio Hrvatske vojske kao pričuvna postrojba te je podvrgnuta jedinstvenom sustavu zapovijedanja. Nakon rata domobranstvo je raspušteno i demobilizirano, a 2003. godine, reorganizacijom Hrvatske vojske, domobranstvo je ukinuto. Nakon što je Hrvatska nekoliko godina nakon ulaska u NATO imala samo aktivne jedinice od ukupno oko 16.000 ljudi, 2014. godine odlučeno je da se započne reorganizacija pričuvne komponente.

U 2018. godini prvi put je formirano šest pričuvnih jedinica: 2 topničke i raketne pukovnije, 1 pukovnija protuzračne obrane, 1 logistička pukovnija i po 1 bojna inženjera i komunikacija. Načelnik Stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Robert Hranj 2020. godine govorio je o planovima za uspostavu određene operativne pričuve u narednom razdoblju čije će postrojbe biti manje, ali će ih karakterizirati veći stupanj spremnosti i razviti sposobnost obavljanja svih vrsta zadaća, od potpore civilnim institucijama na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do borbenih zadaća.

Zbog rusko-ukrajinskog rata i intenzivne regionalne sigurnosti postalo je očito da trenutna vojna organizacija zahtijeva značajnu reorganizaciju. Ono što ova reorganizacija podrazumijeva je formiranje 3. (pričuvne) mehanizirane brigade koja će morati biti potpuno opremljena i spremna za raspoređivanje u trenutku.^[15]

• Gardijska oklopno-mehanizirana brigada - (Vinkovci)
  • Sjedište pukovnije (Vinkovci)
  • Tenkovska bojna "Kune" (Đakovo)
  • Oklopna bojna gardijske oklopne mehanizirane brigade
  • 1. mehanizirana bojna "Sokolovi" (Našice)
  • 2. mehanizirana bojna "Pume" (Varaždin)
  • Mješovita topnička bojna (Bjelovar)
  • Bojna protuzračne obrane (Vinkovci)
  • Inženjerijska bojna (Vinkovci)
  • Izviđačka satnija (Vinkovci)
  • Signalna satnija (Vinkovci)
  • Logistička satnija (Vinkovci)
• Gardijska mehanizirana brigada - (Knin)
  • Sjedište i sjedište tvrtke
  • 1. mehanizirana bojna "Tigrovi" (Petrinja)
  • 2. mehanizirana bojna "Gromovi" (Petrinja)
  • 3. mehanizirana bojna "Pauci" (Knin)
  • Motorizirana bojna "Vukovi" (Gospić)
  • Mješovita topnička bojna (Karlovac/Slunj)
  • Bojna protuzračne obrane (Benkovac)
  • Inženjerijski bojna (Sinj)
  • Izviđačka satnija
  • Signalna satnija
  • Logistička satnija
• Zapovjedništvo za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan" (Osijek)
  • Zapovjedna satnija (Osijek)
  • Pješačka pukovnija (Petrinja)
  • Topnička pukovnija (Bjelovar)
  • Inženjerijska pukovnija (Karlovac)
    • Riječni bataljun (Osijek)
  • Logistička pukovnija (Benkovac)
  • Centar za osnovnu obuku (Požega)
  • Centar za borbenu obuku (Slunj)
  • Centar za obuku borbenih vođa "Marko Babić" (Udbina)
  • Simulacijski centar (Zagreb)
  • Centar za obuku međunarodnih operacija (Rakitje)

• Pukovnija vojne policije (Ogulin/Karlovac)
• Pukovnija veze (Karlovac)
• Vojnoobavještajna bojna (Zagreb)
• Obrambena pukovnija NBC-a (Velika Gorica)
• Zapovjedništvo snaga za specijalne operacije (Delnice)
• Pukovnija protuzračne obrane (Zadar)
  • Zapovjednička baterija (Zemunik)
  • 1. mješovita bojna (Zemunik)
  • 2. mješovita bojna (Udbina)
  • 3. mješovita bojna (Zagreb)
• Bojna veze (Velika Gorica)

• Poligoni Eugen Kvaternik (Slunj)
• Trening teren Crvena Zemlja (Knin)
• Poligoni Gašinci (Đakovo)

Glavni članak: Popis opreme Hrvatske vojske

• Oružane snage Republike Hrvatske
• Hrvatska ratna mornarica
• Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
• Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

v • u Oružane snage Republike Hrvatske Glavni stožer OSRH Hrvatska kopnena vojska • Hrvatska ratna mornarica • Hrvatsko ratno zrakoplovstvo Hrvatsko vojno učilište "dr. Franjo Tuđman" • Zapovjedništvo za potporu • Zapovjedništvo specijalnih snaga