Kalijev jodid
| Kalijev jodid IK, KI ✓ | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
 Kalijev jodid u obliku bijelog praha.
| ||||||
| IUPAC nomenklatura | KI | |||||
| Ostala imena | — | |||||
| Identifikacijski brojevi | ||||||
| CAS broj | 7681-11-0 ✓ | |||||
| UN broj | 2056 ✓ | |||||
| RTECS broj | TT2975000 ✓ | |||||
| EC broj | 231-659-4 ✓ | |||||
| PubChem broj | 4875 ✓ | |||||
| Osnovna svojstva | ||||||
| Molarna masa | 166,003 g·mol−1 | |||||
| Izgled | bijeli kristalni prah | |||||
| Gustoća |
3,13 g·cm−3 | |||||
| Talište | 681 °C | |||||
| Vrelište | 1330 °C | |||||
| Topljivost u vodi |
1280 g/L (0 °C) | |||||
| Struktura | ||||||
| Sigurnosne upute | ||||||
| ||||||
| Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima. | ||||||
| Portal:Kemija | ||||||
Kalijev jodid anorganski je kemijski spoj, sol kalija i joda. Koristi se za jodiranje kuhinjske soli i liječenje hipertireoze, u hitnim slučajevima izloženosti radioaktivnom jodu iz nuklearnih incidenata,[1] za zaštitu štitnjače kada se koriste određene vrste radiofarmaka u medicinskoj radiologiji.[2] Nalazi se na Osnovnoj listi lijekova Svjetske zdravstvene organizacije za 2021. godinu kao sredstvo protiv gljivica i lijek za štitnjaču.[3]
Kalijev jodid komercijalno se proizvodi reakcijom kalijevog hidroksida s jodom.
Kao javnozdravstvena mjera, kalijev jodid dodaje se u malim količinama ljudskoj i životinjskoj hrani. Ljudi ga u prehrani dobivaju iz jodirane kuhinjske soli. Zbog oksidacije jodida kada je sol izložena kisiku i ugljičnom dioksidu iz zraka, kalijev jodid prelazi u kalijev karbonat i elementarni jod, koji potom polagano isparava.[4] Neki proizvođači dodaju kalijev jodat (KIO3) koji ne gubi jod oksidacijom ili dodaju dekstrozu i natrijev tiosulfat za stabilizaciju kalijevog jodida.[5]
Pri nuklearnim incidentima u obliku nesreća u nuklearnim elektranama s curenjem radioaktivnog materijala, vojnim i terorističkim napadima na elektrane ili detonacijama atomskih bombā mogu se osloboditi hlapljivi radioaktivni elementi koji su produkti nuklearne fisije. Jodov izotop 131I jedan je od češćih takvih radionuklida, a posebno je opasan za štitnu žlijezdu jer može dovesti do njenog malignog tumora. Zasiti li se tijelo izvorom stabilnog, neradioaktivnog joda 127I prije udisanja ili gutanja radioaktivnog joda 131I, potonji će se lakše izlučiti što će spriječiti njegov unos i zadržavanje u štitnjači. Kalijev jodid nije univerzalni lijek za radijaciju i ne sprječava učinke izravne izloženosti zračenju, nego je tek jedna od mjera zaštite od štetnih posljedica nuklearnih incidenata, uz fizičku izolaciju i nejedenje onečišćene (kontaminirane) hrane. Kalijev jodid ne može zaštititi ni od kakvih drugih mehanizama radijacijskog trovanja,[6] niti može pružiti bilo kakav stupanj zaštite od prljavih bombi koje proizvode druge radionuklide.[1]
Primijenjen u velikoj dozi i ne više od 2 dana prije izlaganja kontaminiranom zraku i hrani, kalijev jodid gotovo u potpunosti blokira unos radioaktivnog joda u štitnjaču; primjena 4 dana prije izlaganja nema značajan zaštitni učinak, a primjena nakon unosa radioaktivnog joda ima umanjen i brzo nestajući učinak.[7][1]
Hitne doze od 130 miligrama kalijevog jodida osiguravaju 100 mg joda, a to je količina koja je oko 700 puta veća od normalne prehrambene potrebe od 0,15 mg za odraslu osobu. Kalijev jodid u jodiranoj kuhinjskoj soli nedovoljan za ovu upotrebu[6] jer bi za njegove dovoljne količine bilo potrebno uzeti smrtonosne doze natrijevog klorida iz kuhinjske soli.[8]
Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje profilaksu kalijevim jodidom za odrasle starije od 40 godina, osim ako se očekuje da će doza zračenja inhaliranog radiojoda ugroziti funkciju štitnjače. Štetne posljedice uzimanja kalijevog jodida povećavaju se sa starošću i mogu premašiti njegove zaštitne učinke »...osim ako doze za štitnjaču od udisanja ne porastu na razine koja ugrožava funkciju štitnjače, što je reda veličine 5 Gy. Takve doze zračenja neće se pojaviti daleko od mjesta nesreće.«[9]
Daje se na usta. Uobičajene nuspojave uključuju povraćanje, proljev, bolove u trbuhu, osip i oticanje žlijezda slinovnica.[6] Ostale nuspojave uključuju alergijske reakcije, glavobolju, gušavost i depresiju.[10] Iako uporaba tijekom trudnoće može naštetiti plodu, ona se i dalje preporučuje u hitnim slučajevima izloženosti materijalnim produktima nuklearnih incidenata.[11]
Postoji mnogo razloga za oprez kod uzimanja visokih doza kalijevog jodida i jodata. Njihova neopravdana uporaba može uzrokovati Jod-Basedow sindrom,[12] potaknuti ili pogoršati hipertireozu i hipotireozu, uzrokovati privremenu ili trajnu bolest štitnjače.
 | Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |
- ↑ a b c National Research Council, Division on Earth and Life Studies; Board on Radiation Effects Research; Committee to Assess the Distribution and Administration of Potassium Iodide in the Event of a Nuclear Incident. 2004. Distribution and Administration of Potassium Iodide in the Event of a Nuclear Incident (engleski). National Academies Press. str. 10. ISBN 978-0-309-09098-8. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2017.
- ↑ Torti, Jeronimo F.; Correa, Ricardo. 2022. Potassium Iodide. StatPearls Publishing. Treasure Island (FL). PMID 31194460
- ↑ WHO model list of essential medicines - 22nd list, 2021. www.who.int (engleski). Pristupljeno 2. ožujka 2022.
- ↑ Waszkowiak, Katarzyna; Szymandera-Buszka, Krystyna. Svibanj 2008. Effect of storage conditions on potassium iodide stability in iodised table salt and collagen preparations. International Journal of Food Science & Technology. 43 (5): 895–899. doi:10.1111/j.1365-2621.2007.01538.x. ISSN 0950-5423
- ↑ Iodized Salt. Salt Institute. 13. srpnja 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. listopada 2013. Pristupljeno 13. lipnja 2013.
- ↑ a b c Facts about potassium iodide. Centers for Disease Control and Prevention (engleski). 26. listopada 2020. Pristupljeno 2. ožujka 2022.
- ↑ Zanzonico, Pat B.; Becker, David V. Lipanj 2000. Effects of time of administration and dietary iodine levels on potassium iodide (KI) blockade of thyroid irradiation by 131I from radioactive fallout. Health Physics (engleski). 78 (6): 660–667. doi:10.1097/00004032-200006000-00008
- ↑ FAQs: Japan nuclear concerns. World Health Organization. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2011. Pristupljeno 1. travnja 2011.
- ↑ Guidelines for Iodine Prophylaxis following Nuclear Accidents (PDF). Svjetska zdravstvena organizacija. 1999. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 13. kolovoza 2013.
- ↑ World Health Organization. 2009. Stuart MC, Kouimtzi M, Hill SR (ur.). WHO Model Formulary 2008. Svjetska zdravstvena organizacija. str. 390. ISBN 978-9-241-54765-9
- ↑ Potassium Iodide. The American Society of Health-System Pharmacists. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. siječnja 2017. Pristupljeno 8. siječnja 2017.
- ↑ Rose, Hannah R.; Zulfiqar, Hassam. 2022. Jod Basedow Syndrome. StatPearls Publishing. Treasure Island (FL). PMID 31334997
