Eufrazijeva bazilika

Eufrazijeva bazilika
Svjetska baština – UNESCO
Država	Hrvatska
Godina uvrštenja	1997.
Vrsta	Kulturna ustanova
Mjerilo	ii iii v
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:809
Koordinate	45°13′43″N 13°35′37″E / 45.2286°N 13.5936°E / 45.2286; 13.5936 (WD)
Eufrazijeva bazilika class=notpageimage| Položaj Poreča u Hrvatskoj

Kompleks Eufrazijeve bazilike
Registar kulturnih dobara RH
Lokacija	Eufrazijeva ulica 22, 52440 Poreč
Datacija	4. st.n.e. - 14. st.n.e.
Pravni status	Zaštićeno kulturno dobro
Vrsta	Nepokretna pojedinačna
Klasifikacija	Sakralni kompleksi
Reg. broj	Z-2432

Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju. Izgrađena je u 6. stoljeću na mjestu ranokršćanske crkve, u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I., a nalazi se u biskupskom kompleksu. Godine 1997. UNESCO ju je proglasio Svjetskom kulturnom baštinom.

Sustav Eufrazijeve bazilike čine znamenite građevine: Eufrazijeva bazilika, Župna crkva, Sakristija i cela trikora, Krstionica i zvonik, Maurov oratorij, kao i obližnji biskupski dvor, za koji je najnovijim istraživanjima utvrđeno da pripada istom bizantskom razdoblju kao i bazilika. U njemu je odnedavna smještena sakralna zbirka Porečko-pulske biskupije. Uz prezentaciju arheoloških ostataka, u prvom redu mozaika datiranih već u 3. st., u kompleksu možemo razgledati vrijedne sakralne spomenike i umjetničke predmete starokršćanskoga, ranobizantskog i srednjovjekovnog razdoblja.

Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina, počela se graditi 553. na temeljima ranije trobrodne bazilike. Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom zdanju iz ranokršćanskog perioda stoji treća crkva u gotičkom stilu. Iako su samu zgradu oštetili potresi, ratovi i požari, autentični podni mozaici iz 5. st. ostali su sačuvani i reprezentativan su primjerak ranokršćanskog slikarstva. Prikaz Krista, te likovi mučenika i mučenica, kao i fascinantna kompozicija Bogorodice na prijestolju zadivljuju izradom filigranske finoće. Najstariji pak fragmenti mozika datiraju u 3. st.

Blještavi mozaici, kojima su oslikani unutrašnjost i pročelje crkve, idu u red najljepših sačuvanih djela bizantske umjetnosti. Mozaicima su iznad apside predstavljeni apostoli s Isusom, u centralnom dijelu tadašnji biskup Eufrazije s maketom bazilike, anđeli čuvari, Djevica Marija s Isusom u krilu, domaći sveci mučenici, posebice sveti Mauro – prvi biskup, potom mučenik i zaštitnik grada Poreča i cijele istarske biskupije. Uz sam rub slavoluka poredani su polukružno "medaljoni" s likovima mučenica. Dva glavna mozaična prikazanja predstavljaju Navještenje i Vizitaciju koja predstavlja umjetničku rijetkost jer je Blažena Djevica Marija prikazana trudna u susretu s Elizabetom. Trobrodnu katedralu nose dva reda vitkih mramornih stupova s raskošnim kapitelima.

Remek-djela u Eufrazijevoj bazilici nisu prestala s dovršetkom njene gradnje. Sedam stoljeća poslije Eufrazija, porečki biskup Oton dao je izvesti veliki mramorni ciborij koji je izgrađen 1277. godine.^[1]

• 
  Mozaici u oltarskoj apsidi, iznad ciborija
• 
  Glavni brod
• 
  Ulazni portal Eufrazijane
• 
  Atrij i bazilika sa zvonika
• 
  Ostaci ranokršćanske rimske crkve u atriju bazilike
• 
  Mozaik apside s Eufrazijem (lijevo) kako Gospi nudi model bazilike
• 
  Kupola krstionice
• 
  Podni mozaik sa simbolom ribe
• 
  Mozaik iznad ulaza u kompleks
• 
• 
• 

• Bizantska umjetnost
• Ranokršćanstvo
• Crkvena umjetnost u Hrvatskoj
• Crkvena arhitektura u Hrvatskoj
• San Vitale
• Aja Sofija
• Porečko-pulska biskupija
• Ivan Matejčić

• Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. lipnja 2011. (Wayback Machine) s kartom i fotografijama
• Eufrazijeva bazilika na sitiunescoadriatico.org  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. svibnja 2011. (Wayback Machine)
• Eufrazijeva bazilika na parentium.com
• Eufrazijeva bazilika na adrigate.com

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Eufrazijeva bazilika

v • u Svjetska baština u Hrvatskoj Kulturna baština (8) Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.) Prirodna baština (2) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.) Nematerijalna svjetska baština (22) Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6) 1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske 2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske 3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] 4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 5) Zajednička svjetska baština Hrvatske, Italije, Cipra, Belgije i Francuske 6) Zajednička svjetska baština više zemalja 7) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske 8) Zajednička svjetska baština Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke