Restriktivna monetarna politika i rastući profiti banaka: primjer Hrvatske nakon ulaska u europodručje

Viktor Viljevac () and Karlo Vujeva ()
Additional contact information
Viktor Viljevac: Faculty of Economics and Business, University of Zagreb
Karlo Vujeva: Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

No 2306, EFZG Working Papers Series from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

Abstract: U ovom radu analiziramo novi monetarni fenomen na primjeru hrvatske ekonomije: istodobni rast troška financiranja banaka i bankarskih profita u uvjetima strukturnog viška likvidnosti. Nakon ulaska u europodručje, Hrvatska narodna banka (HNB) kao sastavnica Eurosustava sudjelovala je u agresivnom podizanju referentnih kamatnih stopa na centralnobankarsku likvidnost. U konvencionalnim uvjetima neposredni cilj rasta kamatnih stopa je porast cijene zaduživanja poslovnih banaka, a krajnji cilj smanjivanje stope inflacije na ciljanu razinu. Međutim, nakon dvije značajne krize – Velike financijske krize i krize izazvane COVID-19 pandemijom – monetarni sustav europodručja i Hrvatske karakteriziran je postojanjem strukturnog viška likvidnosti. Samim time rast kamatne stope više nema jednoznačnu interpretaciju u transmisiji monetarne politike: poslovne banke sada zarađuju i na viškovima i na plasmanima. Navedeno ima teorijske i praktične posljedice, a fokus ovog rada je na praktičnim posljedicama po hrvatsku ekonomiju u kratkom roku. Dva su temeljna opažanja koja čine preduvjete navedenog monetarnog fenomena. Prvo, iako je HNB tek odnedavno članica Eurosustava, u Hrvatskoj postoje visoke razine akumuliranih viškova likvidnosti radi višegodišnje obrane deviznog tečaja. Drugo, hrvatsko bankovno tržište karakterizirano je visokim tržišnim udjelom najvećih banaka u ukupnoj imovini kreditnih institucija. Posljedica je rast neto kamatnih prihoda banaka, odnosno asimetričnost transmisije restriktivne monetarne politike s obzirom na namjenu budući da se demotiviraju investicije i štednja istovremeno. Ovo transmisiju monetarne politike čini suboptimalnom, a bankarske profite brzo rastućima. Zbog toga, početni rast kamatnih stopa u Hrvatskoj može se smatrati subvencijom javnog prema privatnom sektoru stranog vlasništva, što posljedično čini vjerojatnost odljeva navedenih sredstava u inozemstvo visokom. U izostanku monetarne autonomije, mogućnosti lokalne intervencije ekonomske politike primarno su u domeni fiskalne vlasti.

Keywords: restriktivna monetarna politika; HNB; europodručje; viškovi likvidnosti; bankarski profiti (search for similar items in EconPapers)
JEL-codes: B5 E42 E52 E58 F45 (search for similar items in EconPapers)
Pages: 22
Date: 2023-08-30
New Economics Papers: this item is included in nep-hme
References: Add references at CitEc
Citations: Track citations by RSS feed

Downloads: (external link)
http://web.efzg.hr/repec/pdf/Clanak%2023-06.pdf First version, 2023 (application/pdf)

Related works:
This item may be available elsewhere in EconPapers: Search for items with the same title.

Export reference: BibTeX RIS (EndNote, ProCite, RefMan) HTML/Text

Persistent link: https://EconPapers.repec.org/RePEc:zag:wpaper:2306

Access Statistics for this paper

More papers in EFZG Working Papers Series from Faculty of Economics and Business, University of Zagreb Contact information at EDIRC.
Bibliographic data for series maintained by WPS ().