Strip

Strip je niz naracijom povezanih prizora. Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka. Njegovo postojanje povezano je s pojavom masovnih medija. Iako u početku egzistira kao dodatna zabava za čitatelje novina ubrzo postaje nezavisni medij ili kako se voli kazati "deveta umjetnost".

Dok je naracija kao takva do kraja 19. vijeka bila vezana ili uz pisani izraz (npr. dramu, priču, novelu, roman) ili uz živu izvedbu (pozorište), pojavom novina i pokretnih slika dobijamo dva potpuno nova medija: strip i film. Dok se obično na strip gleda kao na zabavu za djecu, dok filmove gledaju odrasli, i u stripu i u filmu se zapravo radi o istoj stvari, naracija - priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika, statičnih ili pomičnih. Sama forma stripa zahtijeva sažeto izražavanje, jer u nekoliko kadrova i s malo teksta treba ispričati cijelu priču, no to upravo potencira majstorstvo scenarista i crtača stripova, jer oni nemaju na raspolaganju dodatni vid izražavanja koji film ima - zvuk. Tako zapravo čitajući (dobre) stripove možemo uživati ne samo u likovno/grafički lijepom izražaju nego i u savršeno odabranim rečenicama i kadrovima koje zapravo pretvaraju "običan" strip u remek-djela.

Značajniji autori

Značajniji bosanskohercegovački strip-autori: Ahmet Muminović, Dragan Rokvić, Senad Mavrić, Milorad Vicanović Maza, Miroslav Slipčević Mimi, Denis Dupanović, Filip Andronik, Admir Delić.

Značajniji strani strip-autori: Hugo Pratt, Hermann, Milton Caniff, Moebius, Hergé, Raymond, Battaglia, Osamu Tezuka, Frank Miller, Carl Barks, François Bourgeon, Wilhelm Busch, Walt Disney, Will Eisner, Gébé, René Goscinny, Gary Larson, Loriot, Henrik Madsen, Mandryka, Morris, Quino, Don Rosa, Charles M. Schulz, Albert Uderzo, Jean Van Hamme, Gabriel Vargas, Bill Watterson, Georges Wolinski, Enki Bilal

Tri svjetska centra

Današnji svijet ima tri centra stripa: Francusku/Belgiju, Japan i Sjedinjene Države. Ta tri centra imaju posve različite tradicije stripa.

Francuska/Belgija oduvijek njeguje umjetničku stranu stripa, a nakon 1960-ih godina i uspona stripa za odrasle, bande dessinée (kako oni nazivaju strip) postala je prava umjetnost. Francuski je strip obično u formatu albuma s četrdesetak velikih stranica, te ima tvrde korice i kvalitetan papir. Autori stripa imaju mnogo viši status nego u Americi i Japanu, dapače, smatraju se umjetnicima. Najslavniji autor je belgijanac Hergé (Tintin).

Japan je najmlađi ali i najveći od tri centra. Japanski stripovi, manga, čine 40% ukupnog tiskanog materijala u Japanu. Svaki mjesec izlazi oko 350 stripovskih magazina i 500 stripova. Izdaju se u svescima od dvjestotinjak stranica (tankoubon), a nije neobično da serija dosegne i 10,000 stranica. Zato se u japanskim stripovima najviše pazi na radnju, dok je crtež sporedan. Poseban fenomen je doujinshi, ogromno tržište amaterskih stripova. Najslavniji autor je Osamu Tezuka (Astro Boy, Blackjack).

Sjedinjene Države su stvorile masovnu potrošnju stripova kroz ideju superjunaka, koja i danas čini osnovu američke industrije stripa. Postoji oštra razlika između comics, koji se prodaju u tankim izdanjima od dvadesetak stranica i smatraju se razbibrigom, i graphic novels, koji imaju format albuma, obično s tankim koricama, i pretendiraju na status umjetnosti. Najslavniji autor je Frank Miller (Batman: The Dark Knight Returns).

Italijanski strip

Žanrovi

Stilovi

Crtačke škole

Poznatiji izdavači

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Strip