Radiometrija

Integralnim količinama (kao radijanski tok) opisuje se ukupan učinak zračenja svih talasnih dužina ili frekvencija, datih spektarskih količina (kao što je spektarska snaga) koje opisuju učinak zračenja jedne talasne dužine λ ili frekvencija ν. Za svaku sastavnu količinu postoje odgovarajuće spektarske količine, protok (fluks) zračenja Φ_e odgovara snazi spektra od Φ_e,λ i Φ_e,ν. Za dobijanje spektarskih sastavnih količina potrebna je granica tranzicije. To dolazi od ideje da vjerovatnoća, postojanost i talasne dužine fotona iznosi nula. Taj odnos između njih, pomoću fluksa zračenja pokazuje primjer:

Integralni protok, čija jedinica je W:

${\displaystyle \Phi _{\mathrm {e} }.}$ 

Spektarni fluks, preko talasne dužine, čija jedinica je W/m:

${\displaystyle \Phi _{\mathrm {e} ,\lambda }={\mathrm {d} \Phi _{\mathrm {e} } \over \mathrm {d} \lambda },}$ 

gdje

• ${\displaystyle \mathrm {d} \Phi _{\mathrm {e} }}$  = radijantni protok radijacije u malom intervalu talasne dužine [λ, λ + dλ].

Područje pod podlogom sa talasnom dužinom horizontalne osi jednaka je ukupnom protoku zračenja. Spektarski protok preko frekvencije, čija jedinica je W/Hz:

${\displaystyle \Phi _{\mathrm {e} ,\nu }={\mathrm {d} \Phi _{\mathrm {e} } \over \mathrm {d} \nu },}$ 

gdje

• ${\displaystyle \mathrm {d} \Phi _{\mathrm {e} }}$  = radijantni protok radijacije u malom intervalu frekvencije [ν, ν + dν].

Područje ispod dna frekvencije horizontalne ose jednako je ukupnom radijantnom protoku.

Spektarski protok pomnožen sa talasnom dužinom ili frekvencijom, čije mjera je W, tj. isti kao integralni kvantitet:

${\displaystyle \lambda \Phi _{\mathrm {e} ,\lambda }=\nu \Phi _{\mathrm {e} ,\nu }.}$ 

Područje ispod osnove logaritamske talasne dužine ili frekvencije horizontalne ose jednako je ukupnom radijantnom protoku.

Spektarska količina, preko talasne dužine λ i frekvencije ν vezane su za odnos prema jednadžbi za brzinu svjetlosti c:

${\displaystyle \Phi _{\mathrm {e} ,\lambda }={c \over \lambda ^{2}}\Phi _{\mathrm {e} ,\nu },}$ 

${\displaystyle \Phi _{\mathrm {e} ,\nu }={c \over \nu ^{2}}\Phi _{\mathrm {e} ,\lambda },}$ 

${\displaystyle \lambda ={c \over \nu }.}$ 

Integralna količina može se dobiti preko spektarskog međudejstva količine:

${\displaystyle \Phi _{\mathrm {e} }=\int _{0}^{\infty }\Phi _{\mathrm {e} ,\lambda }\,\mathrm {d} \lambda =\int _{0}^{\infty }\Phi _{\mathrm {e} ,\nu }\,\mathrm {d} \nu =\int _{0}^{\infty }\lambda \Phi _{\mathrm {e} ,\lambda }\,\mathrm {d} \ln \lambda =\int _{0}^{\infty }\nu \Phi _{\mathrm {e} ,\nu }\,\mathrm {d} \ln \nu .}$ 

• Reflektivnost
• Talasna dužina

 

Commons ima datoteke na temu: Radiometrija

• Radiometry and photometry FAQ Professor Jim Palmer's Radiometry FAQ page (The University of Arizona College of Optical Sciences).