Softver otvorenog koda
Softver otvorenog koda (engleski: Open-source software) odnosi se na softver čiji je izvorni kod dostupan unutar "open source" license svim korisnicima koji mogu mijenjati, prepravljati i poboljšavati njegov sadržaj. To znači da uz 'open source' programe dolazi i čitav izvorni kod u nekom programskom jeziku, pa se može i mijenjati sam program. Ovo nije slučaj sa plaćenim softverom.
1998. godine, grupa pojedinaca je predstavila "open source" termin koji bi zamijenio "slobodni softver". Taj potez je označio početak open source softvera koji se mogao slobodno skidati sa interneta te u isto vrijeme vidjeti i prepravljati njegov izvorni kod. Cilj otvorenog softvera je napraviti programe razumljivijim i dostupnim. Softver otvorenog koda je istaknuti primjer otvorene saradnje.[1]
Izvještaj iz 2008. godine je utvrdio da je model poslovanja zasnovan na softveru otvorenog koda uštedio krajnjim korisnicima oko 60 milijardu američkih dolara.[2][3]
Open source licenciranje
urediOpen source licenciranje određuje prava, povlastice i ograničenja korisnika licence. Kao što je slučaj i sa drugim vrstama licenci, korisnik se mora pridržavati uslova licence kako bi imao pravo koristiti povlastice koje ona nudi. U slučaju open source licenci, povlastice su korištenje, mijenjanje i proslijeđivanje softvera. Licence softvera zatvorenog kôda dozvoljavaju korištenje softvera, a po pravilu zabranjuju pokušaje izmjene programa. Uslovi redistribucije, odnosno proslijeđivanja programa zavise prvenstveno od cijene programa.
Neki primjeri open source licenci uključuju Apache License, BSD license, GNU General Public License (GPL), GNU Lesser General Public License (LGPL), MIT License, Eclipse Public License i Mozilla Public License (MPL). Organizacija pod nazivom "Inicijativa otvorenog softvera" (en. Open Source Initiative) reguliše licence za otvoreni softver. Sve odobrene open source licence se mogu pronaći i pročitati na web stranicama ove organizacije.
Nisu sve open open source licence međusobno kompatibilne. To znači da proizvođači otvorenog softvera ne mogu uvijek koristiti tuđi kôd bez obzira na to što je on pokriven open source licencom. Naprimjer, kôd iz GPL licenciranog softvera se može koristiti u drugom softveru samo pod uslovom da je finalni proizvod također pokriven GPL licencom. Ovakve licence se, radi svoje prirode, nazivaju viralnim.
Suprotno funkcioniše BSD licenca, koja nema zahtjeva od korisnika po pitanju licenciranja budućih proizvoda. Implicira se da svako može uzeti otvoreni softver pod ovom licencom, preimenovati ga i distribuirati ga po željenim uslovima (što uključuje i naplatu softvera).[4]
Pokret otvorenog softvera
urediPokret otvorenog softvera je većinom podržan od strane velikog broja programera, naučnika i ostalih računarskih korisnika koji zagovaraju neograničen pristup izvornom kodu nekog programa. Besplatni softver i otvoreni softver su slični ali ne isti pokreti, iako su osnovani sa sličnim namjerama. Zagovornici otvorenog softvera su mišljenja da je njihov način superiorni od zatvorenog softvera, te da su u mogućnosti zajedničkim i neograničenim radom napraviti program bolji nego kod zatvorenih projekata. Prema open source advokatima, oko 90% računarskih programera se slaže s tim da se softver ne prodaje direktno, već da se softver osmišljava za druge namjene koje bi koristile samom korisniku, uostalom vrijednost programa se mjeri po njegovoj korisnosti nego po tržišnoj cijeni i uspjehu. Prema zagovornicima open source softvera to je budućnost računarstva jer bi time ponudili svo znanje drugim postojećim i potencijalnim programerima.
Primjeri otvorenog softvera
urediDanas postoji mnogo otvorenih softvera koji obuhvataju skoro svaku vrstu softvera danas kao što su obrađivači teksta (OpenOffice.org), antivirusni programi (ClamAV), internet pretraživači (Mozilla Firefox), email klijente (KMail), obrađivač filma (VirtualDub), prikazivači filma (Media Player Classic), 3D grafički program za modeliranje (Blender 3D), obrađivači zvuka (Audacity), program za sažimanje podataka (7-Zip) kao i čitavi operativni sistemi (Linux, BSD/UNIX itd.)
Za detaljniji spisak "open source" softvera pogledajte spisak otvorenog softvera.
Također pogledajte
uredi- Izvorni kod
- Open Source Initiative - Organizacija posvjećenja promoviranju softvera otvorenog koda
- Otvoreni izvor
- Slobodni softver
- Zajednički izvor
- Moodle
- Eclipse Modeling Framework
Reference
uredi- ^ Levine, Sheen S.; Prietula, Michael J. (30. 12. 2013). "Open Collaboration for Innovation: Principles and Performance". Organization Science. 25 (5): 1414–1433. arXiv:1406.7541. doi:10.1287/orsc.2013.0872. ISSN 1047-7039.
- ^ Rothwell, Richard (5. 8. 2008). "Creating wealth with free software". Free Software Magazine. Arhivirano s originala, 8. 9. 2008. Pristupljeno 8. 9. 2008.
- ^ "Standish Newsroom — Open Source" (Press release). Boston. 16. 4. 2008. Arhivirano s originala, 18. 1. 2012. Pristupljeno 8. 9. 2008.
- ^ Lance Taylor, Ian (2006-10-03). "Choosing an Open Source License". Pristupljeno 5. 12. 2007. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomoć)
Vanjski linkovi
uredi- Open Source Free CD Arhivirano 11. 4. 2006. na Wayback Machine (en)
- TheOpenCD Arhivirano 21. 9. 2019. na Wayback Machine - Open Source i freeware programi za Windows (en)
- Besplatan softver - smrt licenciranju Arhivirano 9. 11. 2005. na Wayback Machine (en)
- Kratka historija Open Source pokreta (en)
- Open Source definicija (en)
- Eben Moglen Arhivirano 9. 11. 2005. na Wayback Machine (en)
- Evropska komisija za osmatranje Open Source-a (en)
- Zbogom, "free software"; Dobrodošao, "open source" (en)
- Open source u Open Directory Projektu (en)
- Open Source Initiative (OSI) — spisak licenci (en)
- Open Sources: Voices from the Open Source Revolution (en)
- Zašto je "Besplatni softver" bolji nego "Open Source" (en)
- Free / Open Source Research Community — Mnogo istraživačkih članaka (en)
- Openbrr.org (en)
- Bosanskohercegovački Open Source Forum Arhivirano 1. 12. 2007. na Wayback Machine (bs)