Norvežani
Norvežani (norveški: nordmenn) sjeverna su germanska etnička grupa porijeklom iz Norveške.[16][17][18] Dijele zajedničku kulturu i govore norveškim jezikom. Norvežani i njihovi potomci nalaze se u dijaspori širom svijeta, s većim brojevima u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Australiji, Argentini, Čileu, Urugvaju, Brazilu, Meksiku, Novom Zelandu i Južnoafričkoj Republici.
| Norvežani Nordmenn | |
|---|---|
| Ukupna populacija | |
| c. 10 milionaa | |
| Značajno stanovništvo u | |
 Norveška 4.548,958[1] | |
 Sjedinjene Američke Države | 4.642,526[2] |
 Brazil | 465.441[3] |
 Kanada | 463.275[4] |
 Ujedinjeno Kraljevstvo[a][b]
| 13.798 42.000 |
 Švedska | 48.385[5] |
 Australija[c] | 25.700[6] |
 Danska | 16.320[7] |
 Njemačka | 6.398[8] |
 Finska | 2.156[9] |
 Švicarska | 1.966[10] |
 Novi Zeland | 1.400[11] |
 Italija | 1.075[12] |
 Island | 671[13] |
 Japan | 424[14] |
| Jezik | |
| Norveški | |
| Vjera | |
| Luteranizam (Norveška crkva)[15] Historijski Nordijski paganizam i Katoličanstvo. | |
| Vezane etničke grupe | |
| Ostali Germanski narodi (posebno sjeverno germanski narodi) | |
Historija
urediKrajem 3. milenija prije nove ere narodi proto-indoeuropske kulture vrpčaste keramike doselili su se u Norvešku i sa sobom donijeli konje, poljoprivredu, stoku i točak.
Tokom vikinškog doba Harald Fairhair ujedinio je mnoga norveška mala kraljevstva nakon što je pobjedio u odlučnoj bitki za Hafrsfjord. Poslije dva vijeka vikinške ekspanzije trend je zaustavljen u 11. vijeku prihvaćanjem kršćanstva i odbacivanjem nordijskog paganizma. Za vrijeme Crne smrti, oko 60% stanovništva je umrlo, a 1397. godine Norveška je stupila u zajednicu s Danskom.
Nakon poraza zajednice Danske i Norveške u napoleonskim ratovima 1814. godine, Norveška je stupila u zajednicu sa Švedskom i usvojila novi ustav. Rastući nacionalizam tokom 19. vijeka doveo je do referenduma 1905. gdje su građani izglasali nezavisnost. Iako je službeno Norveška bila neutralna u Prvom svjetskom ratu, zemlja je neslužbeno podržavala sile Entente. Također, i u Drugom svjetskom ratu Norveška je proglasila neutralnost, ali je ipak bila okupirana pet godina od strane nacističke Njemačke (1940–45). Godine 1949. Norveška je postala članica NATO-a. Otkriće nafte i plina u svojim teritorijalnim vodama krajem 1960-ih omogućilo je veliki ekonomski napredak Norveške. U referendumima održanim 1972. i 1994. odbili su pristupanje EU.
Jezik
urediNorveški je sjevernogermanski jezik sa oko 5 miliona govornika, od kojih se većina nalazi u Norveškoj. Postoje i govornici norveškog jezika u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Britaniji, Španiji, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje postoji najveća zajednica govornika, sa 55.311 govornika (podaci iz 2000. godine). Otprilike polovina govornika živi u Minnesoti (8.060), Kaliforniji (5.865), Washingtonu (5.460), New Yorku (4.200) i Wisconsinu (3.520).[19]
Kultura
urediNorveška kultura usko je povezana sa historijom i geografijom zemlje. U 18. vijeku stvoren je romantični nacionalistički pokret, koji je još uvijek vidljiv u norveškom jeziku i medijima. U 19. vijeku norveška kultura je procvjetala prilikom napora u postizanju nezavisnog identiteta u područjima književnosti, umjetnosti i muzike.
Reference
uredi- ^ ssb.no https://www.ssb.no/statbank/table/05182/tableViewLayout1/?rxid=6953c747-7e3b-4e00-8d03-a40bc881656b. Pristupljeno 26. 5. 2018. Parametar
|title=nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ Bureau, U.S. Census. "American FactFinder – Results". Factfinder2.census.gov. Pristupljeno 18. 10. 2017.
- ^ Brazilski popis stanovništva 2000 registrovao 465.44 stanovnika (djelomično) norveškog porijekla.
- ^ Statistics Canada. "2016 National Household Survey: Data tables". Pristupljeno 14. 4. 2019.
- ^ Švedska statistika iz 2005. Prikazuje službeni broj Norvežana u Švedskoj na stranici 20.
- ^ "Norway". Arhivirano s originala, 19. 12. 2014. Pristupljeno 29. 3. 2015.
- ^ "Statistics Denmark:FOLK2: Population 1. January by sex, age, ancestry, country of origin and citizenship". Statistics Denmark. Pristupljeno 3. 8. 2012.
- ^ "Anzahl der Ausländer in Deutschland nach Herkunftsland (Stand: 31. Dezember 2014)".
- ^ "International migrant stock: The 2017 revision". United Nations.
- ^ Nguyen, Duc-Quang. "Defining the 25% foreign population in Switzerland". SWI swissinfo.ch (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 6. 2019.
- ^ "Immigrants and Norwegian-born to immigrant parents". Statistics Norway. Arhivirano s originala, 1. 2. 2010. Pristupljeno 6. 12. 2009.
- ^ "Norvegesi in Italia – statistiche e distribuzione per regijae".
- ^ "External migration by sex, countries and citizenship 1986–2018". PX-Web. Pristupljeno 21. 6. 2019.
- ^ "Japan-Norway Relations (Basic Data)". Ministry of Foreign Affairs of Japan (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 6. 2019.[mrtav link]
- ^ "Church of Norway, 2015: Steady decline in number of church attendances". Statistics Norway. 4. 5. 2016. Pristupljeno 28. 2. 2017.
- ^ Danver, Steven L. (10. 3. 2015). Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues. Routledge. str. 349. ISBN 978-1317464006.
Norwegians are a Germanic people that reside primarily in Norway on the Scandinavian Peninsula
- ^ Berlitz (1. 6. 2015). Berlitz: Norway Pocket Guide. Apa Publications (UK). ISBN 978-1780048598.
Some 86 percent of the people living in Norway today are ethnic Norwegians, a North Germanic people
- ^ Minahan, James (2000). One Europe, many nations: a historical dictionary of European national groups. Greenwood Publishing Group. str. 769. ISBN 0313309841. Pristupljeno 25. 5. 2013.
Germanic nations:... Norwegians...
CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "U.S Census 2000". Arhivirano s originala, 25. 10. 2015. Pristupljeno 9. 3. 2020.
Vanjski linkovi
uredi- Norvežani – Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije