Džuma-namaz

Džuma-namaz počinje u isto vrijeme kad bi počeo podne-namaz. S ovim se slažu svi veći islamski pravci. Bosanskohercegovačka ulema, u skladu sa šerijatom, odlučila je da se džuma-namaz u svim džamijama klanja u unaprijed dogovorenom terminu, i to u 12:00 sati po zimskom ili u 13:00 sati po ljetnom računanju vremena.

Džuma-namaz se sastoji od dva dijela: molitve (namaza u općem smislu) i hutbe. Imam prvo održi hutbu, a potom se obavi molitva. Prije hutbe se prouči unutrašnji ezan, a prije molitve ikamet.

Ono što je također karakteristično za džumu jeste to da postoje dva ezana, vanjski i unutrašnji ezan. Prvobitno je postojao samo unutrašnji ezan, koji se učio u džamiji, no halifa Osman ibn Affan uveo je i vanjski ezan, s munare, jer je zapazio smanjenje broja vjernika, pa je pokušao na taj način privući ljude kojima je bila važnija trgovina nego vjerska obaveza.

Hutba prethodi molitvi. Tom prilikom imam se popne na minber i s njega drži govor. Govor se drži stojeći i u njemu je zahvala Allahu, šehadet, salavat na Muhammeda, jedan ajet ili čitava sura iz Kur'ana, te na kraju dova. Sunnet je da budu dva dijela, između kojih imam obično malo sjedne. Također, u nearapskim zemljama hutba se podijeli na hutbu na arapskom i hutbu na lokalnom jeziku.

Sadržaj hutbe može biti o vjerskim ili o općim temama koje interesiraju zajednicu vjernika, uključujući i politiku.

Sama molitva je dvorekatna, kao farz sabah-namaza. Klanja se isključivo u džematu na isti način kao i farz sabah-namaza.^[3]

Među muslimanima postoji konsenzus o tome da je namaz petkom (salat al-jum'ah) vadžib - obavezan - u skladu sa kur'anskim ajetom, kao i mnogim tradicijama koje prenose šiitski i sunitski izvori. Prema većini sunitskih škola i nekim šiitskim pravnicima, namaz petkom je vjerska obaveza,^[4] ali su se njihove razlike zasnivale na tome da li je njena obaveza uvjetovana prisustvom vladara ili njegovog zamjenika u njoj ili je bezuslovno vadžib . Hanefije i Dvanaestorica Imamija vjeruju da je prisustvo vladara ili njegovog zamjenika neophodno; namaz nije obavezan ako niko od njih nije prisutan. Imami zahtijevaju da vladar bude pravedan ('adil); inače je njegovo prisustvo jednako njegovom odsustvu. Hanefijama je njegovo prisustvo dovoljno čak i ako nije pravedan. Šafije, malikije i hanbelije ne pridaju nikakav značaj prisustvu vladara.^[5]

Vjerska je obaveza klanjati džuma-namaz svim vjernicima muškarcima koji moraju ispuniti sljedeće uvjete:

• da su slobodni (da nisu robovi ili zarobljenici),
• da su u svom gradu,
• da su zdravi,
• da su sigurni od napada,
• da nisu slijepi ili slabovidni i
• da su sposobni hodati.

Dakle, ako osoba ne ispunjava neki od ovih uvjeta, ili ako je žena, onda nije obavezna klanjati džuma-namaz, ali tada ostaje obaveza klanjanja podne-namaza, ali ne u džematu. Prema islamskim učenjacima, preporučljivo je za ženu da, ako je ne sprečavaju neke druge obaveze, ipak obavi džuma-namaz.^[6][7][8]

Smatra se da se brišu grijesi počinjeni između dvije džume onome ko na iskren i ispravan način obavi te molitve. Petkom je, prema njihovom vjerovanju, stvoren Adem, u taj dan uveden je i izveden iz dženneta, a također vjeruju da će sudnji dan biti u petak.^{[9][9][10][11][12]}

Većina islamskih pravaca koji obuhvataju najveće zajednice sunitskih i šiitskih vjernika slažu se u važnosti džuma-namaza i u njegovom prakticiranju. Međutim, u arapskim zemljama je, za razliku od Bosne i Hercegovine i ostalih južnoslavenskih zemalja, hutba petkom vrijeme kada se iznose razni politički stavovi i opcije, te opća pitanja koja interesiraju čitavu zajednicu muslimana, ali i pitanja koja interesiraju samo tu lokalnu zajednicu. Tako je, na primjer Iranska revolucija počela okupljanjem vjernika na džuma-namazu.

• Kuduzović, Safet. Džuma namaz - Pravni propisi. Arhivirano s originala, 8. 7. 2015. Pristupljeno 11. 3. 2016.
• Es-Sujuti, Dželaluddin. Stotinu odlika dana džume. ISBN 9958968436. Arhivirano s originala, 8. 7. 2015. Pristupljeno 11. 3. 2016.