Rudo
Rudo | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Rudo | |
 | |
 Općina Rudo u Bosni i Hercegovini | |
  Rudo | |
| Koordinate: 43°37′N 19°22′E / 43.617°N 19.367°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Dragoljub Bogdanović[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 347,68 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1,36 km2 |
| Nadmorska visina | 390 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 7.963 |
| • Općina (gustoća) | 22,9 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1.760 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.294,12 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 73 260 |
| Pozivni broj | (+387) 58 |
| Matični broj | 221562[2] |
| Matični broj općine | 20524 |
| Veb-sajt | www |
Rudo je naseljeno mjesto i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Srbijom.
Riječ Rudo je keltskog porijekla i znači "mjesto gdje je nešto izgorjelo“.
Poznato je historijsko mjesto iz NOB-a, gdje je 22. decembra 1941. osnovana Prva proleterska brigada NOP-a.
Historija
Tragovi života na području Rudog su iz doba neolita, a tragovi prvih naseobina potiču iz ilirskog i rimskog doba, o čemu svjedoče brojni toponimi ilirskog i rimskog porijekla, ali i materijalni ostaci na području Rudog i njegovoj bližoj okolini. U doba rimskih careva iz dinastija Flavijevaca i Svera (I-III vijek) naselje u području Rudog ili njegovoj bližoj okolini imalo je status slobodnog grada.
O naseljenosti područja opštine Rudo još u ranom srednjem vijeku svjedoči veliki broj toponima, lokaliteta sa ostacima materijalne kulture, zidina utvrđenja i veliki broj nadgrobnih spomenika stećaka: Crkvina u Obrvenoj, Brijeg u Gaočićima, Ravni Gaj iznad Pleme, Bijelo Brdo na crkvenoj glavici, Štrpci na kosi Kondovina, Budimlija u Mramorinama, Crvište iznad Biševića, Omačina-Barice, Grivin, Pazalje, Strgačina i Šahdani.
Staro Rudo, osnovano je 1555. godine kao zadužbina Mustafa Paše Sokolovića, koji je inače bratić nadaleko čuvenijeg i poznatijeg Mehmed paše Sokolovića, koji također potiče iz ovog kraja - sela po imenu Sokolovići. O tome svjedoči najznačajniji sačuvan izvor povelja - vakufnama o osnivanju Rudog iz te godine. Naselje je iz temelja urađeno po načelima orijentalnog urbanizma, s više džamija, medresa i mekteba, puteva, mostova, hanova i zanatskih radnji. Ovaj ktitor Lim je premostio ćuprijom s pet okana, a kasaba je ubrzo izrasla u varoš s oko 400-500 kuća. O životu Rudog u ovom periodu govore dva izvora – jedan je biografija Mustafe Sokolovića, a drugi putopisi Evlije Čelebije (1662- 1664).
Prema pisanju Evlije Čelebije: “Ova kasaba je divno naselje na obali rijeke Lima na prostranom i zelenilom obraslom mjestu s vinogradima i baštama, koja ima četiri mahale s četiri islamske bogomolje. Mjesto broji četiri stotine tvrdo građenih kuća, prizemnih i na sprat, s vinogradima i baščama, a sve su pokrivene šindrom. To su lijepi i otmjeni dvori s kućnim kupatilima. U tom krasnom mjestu sve su kuće oslobođene divanskih nameta i svih teških tereta. Ima tri osnovne škole, dvije derviške tekije, dva svratišta (hana), jedno udobno javno kupatilo i pedeset dućana.“[3]
Pod turskom vladavinom Rudo je bilo punih 412 godina. Veliki događaj koji je značajan za nastanak novog Rudog je Veliki povodanj iz 1896. godine. U noći 10/11. novembar 1896. nabujali Lim je poplavio Rudo pričinivši pri tom veliku materijalnu štetu. Od 110 kuća u naselju Lim je odnio 60, a ostale su zasute muljem i bile praktično neupotrebljive. Zemaljska vlada u Sarajevu hitno je reagovala i na desnoj obali Lima, u predjelu Rosulja, koji je tada bio pod šumom, utemeljeno je novo Rudo. Austrijski inženjeri uradili su urbanistički plan novog naselja, tako da je Rudo prvo naselje u Bosni i Hercegovini koje je podizano po savremenom europskom urbanističkom planu. Za nepuna dva mjeseca većem broju stradalnika osiguran je krov nad glavom.
Uskotračna pruga Sarajevo - Međeđa- Uvac i Međeđa - Vardište ovim krajem prolazi 1906. godine, a odmah naredne godine osniva se i jedna od prvih zadruga u BiH. 21 decembra 1942. godine u Rudom se osniva Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. Proslava ovog dana je najznačajniji događaj iz perioda nakon drugog svjetskog rata.
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Rudo se nalaze sljedeći spomenici:
- "Most na Viševskom potoku u Dolovima" (historijski spomenik ).[4]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Rudo
| Sastav stanovništva – općina Rudo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 7 963 (100,0%) | 11 571 (100,0%) | 13 601 (100,0%) | 15 982 (100,0%) | 15 535 (100,0%) | ||
| Srbi | 7 241 (90,93%) | 8 150 (70,43%) | 8 699 (63,96%) | 10 155 (63,54%) | 9 875 (63,57%) | ||
| Bošnjaci | 677 (8,502%) | 3 130 (27,05%)1 | 4 382 (32,22%)1 | 5 532 (34,61%)1 | 5 179 (33,34%)1 | ||
| Muslimani | 16 (0,201%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 9 (0,113%) | 5 (0,043%) | 24 (0,176%) | 18 (0,113%) | 21 (0,135%) | ||
| Nisu se izjasnili | 6 (0,075%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 5 (0,063%) | – | 121 (0,890%) | 94 (0,588%) | 80 (0,515%) | ||
| Bosanci | 3 (0,038%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 3 (0,038%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 3 (0,038%) | 180 (1,556%) | 48 (0,353%) | 53 (0,332%) | 28 (0,180%) | ||
| Jugoslaveni | – | 106 (0,916%) | 312 (2,294%) | 80 (0,501%) | 342 (2,201%) | ||
| Makedonci | – | – | 7 (0,051%) | 14 (0,088%) | 1 (0,006%) | ||
| Albanci | – | – | 5 (0,037%) | 33 (0,206%) | 7 (0,045%) | ||
| Slovenci | – | – | 3 (0,022%) | – | – | ||
| Mađari | – | – | – | 3 (0,019%) | 2 (0,013%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Rudo
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Rudo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 1 760 (100,0%) | 2 077 (100,0%) | 1 760 (100,0%) | 1 258 (100,0%) | 772 (100,0%) | ||
| Srbi | 1 727 (98,13%) | 1 203 (57,92%) | 987 (56,08%) | 677 (53,82%) | 444 (57,51%) | ||
| Bošnjaci | 22 (1,250%) | 731 (35,19%)1 | 554 (31,48%)1 | 488 (38,79%)1 | 190 (24,61%)1 | ||
| Crnogorci | 3 (0,170%) | – | 58 (3,295%) | 58 (4,610%) | 37 (4,793%) | ||
| Hrvati | 2 (0,114%) | 2 (0,096%) | 10 (0,568%) | 6 (0,477%) | 2 (0,259%) | ||
| Muslimani | 2 (0,114%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,114%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,057%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 1 (0,057%) | 73 (3,515%) | 6 (0,341%) | 3 (0,238%) | 1 (0,130%) | ||
| Jugoslaveni | – | 68 (3,274%) | 136 (7,727%) | 22 (1,749%) | 91 (11,79%) | ||
| Makedonci | – | – | 5 (0,284%) | 2 (0,159%) | – | ||
| Albanci | – | – | 4 (0,227%) | 2 (0,159%) | 6 (0,777%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 1 (0,130%) | ||
Rekli su o Rudom
Ćamil Sijarić piše:
Okrenuto dolini pod sobom, Limu u njoj i poljani gdje je bilo Staro Rudo, Novo Rudo je – ovdje na brijegu, na visini, na vidiku, bilo kao na kakvom čardaku sa kojeg gleda na sve strane...
...I vidio je daleko ovaj grad – i ne samo očima, nego i duhom. Naime, bio je jedan od prvih gradova na Limu i Drini koji je vidio pozorišne predstave, osnovao škole, otvorio biblioteke i čitaonice, i nad sve to – još prije 80 godina, stao da se nadnosi svojim duhom što i nije čudo, jer Ruđani su, bar u većini, jedan u pravom smislu građanski svijet i bogatstva koja se duha ljudskog tiče, nisu mu strane.
Spomenici i zanimljivosti
Spomenici
U općini Rudo postoji spomenik "Prve proleterske narodno-oslobodilačke brigade" koji se nalazi na Trgu slobode. Zatim spomenik "Palih boraca" u zadnjem ratu i spomen kuća istim. Osim toga nalazi se i Partizansko groblje na sjećanje palih boraca u Drugom svjetskom ratu.
Zanimljivosti
Rijeka Lim koja sve više i više privlači zaljubljenike prirode a u planu je izgradnja evropskog sela i Vodenog Ćire kao nove turističke atrakcije. Uz to kroz Rudo protiče najkraća rijeka Evrope[nedostaje referenca] "Krupica".
Općini Rudo pripada eksklava Sastavci, koja je u potpunosti okružena teritorijem Republike Srbije. O teritoriju se vode pregovori.[10] Bosna i Hercegovina insistira na svom pravu da su Sastavci, koje se naselje naziva i Međurječje, spojeni s matičnim teritorijem[10] dok Srbija insistira na pravu spajanja jugozapadnih dijelova općine Priboj sa općinskim središtem.[10]. Postoji i kuća koja je podijeljna granicom[11].
Reference
- ^ "Rudo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama, Evlija Čelebi, Sarajevo Publishing, POINT knjižara, on-line trgovina". www.knjiga.ba. Pristupljeno 6. 7. 2023.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Rudo)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 20. 1. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ a b c "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 18. 6. 2007. Pristupljeno 19. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 25. 8. 2007. Pristupljeno 19. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
