Subpopulacija
Statistička populacija
[uredi | uredi izvor]U statistici, a populacija je kompletna skupina objekata posmatranja koji dijele barem jedno zajedničko svojstvo koje je predmet statističke analize. Na primjer, populacija nekog naroda, između ostalih obilježja, dijeli zajedničko geografsko porijeklo, jezik, književnost i genetičku osnovu, što ih razlikuje od ljudi drugih nacionalnosti. Primjer može biti i galaksija Mliječni put, koji se sastoji populacije zvijezda. Nasuprot tome, statistički uzorak je posmatrani podskup izdvojen iz populacije da je predstavlja u statističkoj analizi. Ako je uzorak vjerodostojno odabran, tj . slučajno i bez pristrasnosti, karakteristike cjelokupne populacije iz koje potiče, po zakonu vjerovatnoće, mogu biti predstavljene karakteristikama tog uzorka.[1]
Statistički i biološki pojmovi populacije se međusobno bitno razlikuju.
Subpopulacija
[uredi | uredi izvor]Subpopulacija je podskup populacije, ako dijele jedno ili više dodatnih svojstva. Na primjer, ako je sveukupna populacija jedan narod, subpopulacija mogu biti njegove spolne kategorije ili ako je populacija je komplet (2špil“) igraćih karata, tada su njegove četiri subpopulacije one sa istim znakom (obično: srce, kocka, list i mak).
Nasuprot tome, podskup populacije koji ne dodatno prisustvo bilo ojeg zajedničkog dodatno svijstva zove se uzorak . Primjer mogu biti 30 masumično odabranih osoma posmatranog uzorka ili karata iz datog kompleta.
Opisna (deskriptivna) statistika može dati različite rezultate za različite subpopulacije. Na primjer, određeni lijekovi mogu imati različite efekte na različite subpopulacije, a ovi efekti mogu biti zasjenjeni ili odbačeni ako takve posebne subpopulacija nisu identificirane i ispitane u izolaciji.
Isto tako, parametri se često mogu preciznije procijeniti ako se subpopulacije odvoje: distribuciju tjelesne visine ljudi je bolje modelirati prema muškaracima i ženama kao zasebnim subpopulacijama, na primjer.
Populacije koje se sastoje od subpopulacija, mogu se modelirati po mješovitom modelu, kombiniranjem distribucije unutar subpopulacija u ukupnoj distribuciji populacije. Čak i kada su subpopulacije dobro modelirane po jednostavnom modelu, sveukupna populacija može biti loše prilagođena, što može biti dokaz za postojanje subpopulacija. Na primjer, u dvije jednake subpopulacije, obje normalno distribuirane, ako imaju iste standardne devijacije a različite srednje vrijednosti, ukupne distribucije će ispoljavati nisku sličnost u odnosu na normalnu distribuciju. Srednja vrijednost subpopulacija će pasti na račun ukupne distribucije. Ako su dovoljno razdvojene, formiraju bimodalnu distribuciju, a bez toga, na grafičkom prikazu imaju jednostavan i širok vrhunac. Nadalje, ispoljavat će nadvišavanje disperzije, u odnosu na jedinstvenu normalnu distribuciju date varijacije.
Alternativno, ako su subpopulacije sa istom srednjom vrijednošću i različitim standardnim devijacijacijama, ukupna populacije će ispoljavati visoku sličnost, s oštrijm vrhom i težim krajevima (i shodno tome plićim prelaznim kategorijama) nego kod jednostavne distribucije.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 10. 1. 2018. Pristupljeno 1. 12. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)