Književnost

Književnost danas uglavnom znači grupa tekstova ali se također uže koristi za tekstove koji se posebno smatraju umjetničkim oblikom, posebno prozu, dramu i poeziju.^[1]

U zadnjim nekoliko stotina godina, definicija se proširila i uključila usmenu književnost, od koje je veliki dio zapisan.^[2] Književnost je metoda snimanja, čuvanja i prenošenja znanja i zabave, a može imati i društvenu, psihološku, duhovnu ili političku ulogu.

Književnost, kao umjetnička forma, može uključivati i djela u različitim žanrovima nefikcije, kao što su biografija, dnevnici, memoari, pisma i esej. U okviru svoje široke definicije, literatura uključuje nefiktivne knjige, članke ili druge štampane informacije o određenoj temi.^[3]

Književnost se klasifikuje prema tome da li je poezija, proza ili drama, a takva dela se često dalje kategorišu prema istorijskom periodu, pridržavanju određenih estetskih osobina ili žanru. Književnost se može podijeliti prema naciji, filozofiji, dobu pisanja, i raznim drugim kategorijama. Umjetnička književnost ima tri osnovne grane: drama, poezija i proza.

Književnost je svaka zbirka pisanog djela,

Uvod

Nacije i narodi mogu imati svoju književnost, kao i filozofije, i historijska doba. Primjeri nacionalne književnosti su Židovski Talmud i Grčka Odiseja i Ilijada.

Razna historijska doba su imala vrlo raličite vrste književnosti. Rana književnost je često bila vjerska, dok je romantična književnost postala popularna u srednjem vijeku (Šekspirov "Romeo i Julija" naprimjer). Doba prosvijetljenja u historiji nam je ipak ostavilo mnoge primjere nacionalističke i filozofske književnosti. Književnost dvadesetog vijeka je obično zahtjevala psihološki uvid u razvoj likova (J.D. Selinđerov "Lovac u žitu" je odličan primjer ovoga).

Vrste književnosti

Usmena književnost

Usmena književnost predstavlja najstariji oblik književnoumjetničkog rada. Na različitim prostorima razvijali su se različiti rodovi usmene književnosti. Osnovna podjela usmene književnosti na rodove i vrste može izgledati ovako:

Poezija: lirska pjesma - sevdalinke, obredne, dodolske, kraljičke...; epska pjesma: - epovi i krajišnice; epsko-lirska pjesma: - balade i romanse.

Proza: bajke, pripovijetke, priče, legende, predaje: - predaje o građevinama, grobljima, turbetima; predaje o evlijama i kerameti-sahibijama; predaje o značajnim historijskim događajima; predaje o značajnim historijskim ličnostima...

Dramski radovi

Pisana ili umjetnička književnost

Umjetnička književnost, kao i usmena, ima tri osnovne grane: poeziju, prozu i dramu.

Poezija

Poezija je vrsta književnosti u kojoj se tekst piše u stihovima. Poezija obično sadrži niz stilskih figura uključujući rimu, metaforu, poređenje, gradaciju, hiperbolu, itd. Moguće je da je poezija najstarija vrsta književnost. Rani primjeri su Sumerski "Ep o Gilgamešu" (1700. p. n. e.), djelovi Biblije, i radovi Homera.

U različitim nacijama nalazimo raličite vrste poezije. U grčkoj poeziji stihovi se rijetko rimuju, dok je u Italijanskoj i Francuskoj poeziji suprotan slučaj. Generalno gledajući, u britanskoj i njemačkoj poeziji rima je podjednako i prisutna i odsutna. Neke jezike karakteriše prirodan afinitet za duže stihove, dok je kod drugih izražena tendencija ka kraćim stihovima. Neke od ovih karakteristika su uvjetovane razlikama u leksici i gramatici samih jezika. Na primjer, neki jezici imaju veći fond riječi koje se rimuju, ili više sinonima od drugih. Poezija je također ukomponovana u neke vrste drame, poput opere.

Proza

Proza je vrsta književnosti koja ne slijedi predodređen način pisanja. Proza jednostavno kaže nešto bez pokušaja da uljepša tj. koristi stilske figure. Proza naravno može biti lijepa, ali ne zbog načina na koji je pisana nego zbog onoga što je rečeno.

Romani pripadaju prozi. Roman je zapravo samo duža priča napisana u proznom stilu. Jedan od prvih primjera romana u Evropi je "Don Kihot". Puno ranije, na Bliskom Istoku se pojavljuju "Priče iz hiljadu i jedne noći", ili čak ranije, u Aziji, nastaje priča "Tri Kraljevstva". Danas se prozu nalazimo u različitim oblicima. Filozofski, historijski i novinarski radovi, su također primjeri proznog stila.

Drama

Drama je vrsta književnosti koja je nastala za vrijeme antičke Grčke i razvija se do dan danas. Drama se u glavnom ne piše da bi bila čitana već da bi bila prikazana u pozorištu. Tokom osamnestog i devetnestog vijeka, Opera je nastala kao kombinacija drame, poezije, i muzike.

Osnovne vrste drame su tragedija i komedija, koje se prvo pojavljuju nekoliko vijekova prije naše ere. Staro-Grčka drama je, po legendi, nastala za vrijeme vjerskog festivala, kada se jedan pjevač odvojio od hora i počeo pjevati sam. Grčka tragedija se u glavnom bavila sa poznatim historijskim i mitološkim temama. Tragedije su (kao što su to i danas) tipično bile ozbiljne i ticale su se se ljudske prirode. Za razliku od njih, komedije su većomom bile satirične i uvijek su imale sretan završetak. Grčki festivali bi obično imali tri tragedije i jednu komediju.

Književne vrste

Kategorije književnosti

Zanimanja u književnosti

Glavna
Pomoćna
- Biografi, bibliografi, esejisti, novinari, kritičari, izdavači, lektori, recenzenti, promotori itd.

Književnosti po naciji ili jeziku

Također pogledajte

Reference

^ "Literature: definition". Oxford Learner's Dictionaries. Arhivirano s originala, 10. 6. 2021. Pristupljeno 24. 7. 2020.
^ "Oral literature". Encyclopaedia Britannica. Arhivirano s originala, 14. 12. 2019. Pristupljeno 27. 7. 2020.; see also Homer.
^ "literature | Definition, Characteristics, Genres, Types, & Facts". Encyclopedia Britannica. Arhivirano s originala, 29. 7. 2020. Pristupljeno 27. 7. 2020.

Vanjski linkovi

Logo Wikicitata

Wikicitati imaju citate vezane za: Književnost

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Književnost

[OD-1] "Literature: definition". Oxford Learner's Dictionaries. Arhivirano s originala, 10. 6. 2021. Pristupljeno 24. 7. 2020.

[2] "Oral literature". Encyclopaedia Britannica. Arhivirano s originala, 14. 12. 2019. Pristupljeno 27. 7. 2020.; see also Homer.

[EB-3] "literature | Definition, Characteristics, Genres, Types, & Facts". Encyclopedia Britannica. Arhivirano s originala, 29. 7. 2020. Pristupljeno 27. 7. 2020.

[1]

[2]

[3]